SAMA činjenica da postoji legenda kako je njegovo remek-djelo napravljeno, da je snimljeno za šest dana i s 10 tisuća dolara budžeta, dovoljno govori kako šezdesetak minuta filmske magije može stvoriti desetljeća analiziranja, privrženosti i uzdizanja do nivoa mita. Oda očaju i propasti klasičnog noir junaka i danas ga održava živim u pričama o velikim filmskim redateljima, a put mu je mogao biti sasvim drugačiji, ali je sve odbacio zbog žene.
Rođen u Češkoj, Edgar G. Ulmer bio je Židov koji je kao mlad otišao u Beč studirati filozofiju i arheologiju, a tamo je ostvario suradnju sa samom kremom perspektivnih stvaralaca koji će kasnije, kao i on, svi emigrirati u SAD pod naletom nacizma. Bio je scenograf Wilderu, Zinnemannu, Murnauu, Siodmiaku, a prema njegovim riječima je radio i na klasicima M i Metropolis Fritza Langa.
Čim je Ulmer stigao u Hollywood početkom 30-ih, prepoznat je kao talent, već u drugom filmu studio Universal mu je omogućio top imena horor žanra Belu Lugosija i Borisa Karloffa, zajedno su snimili i danas obožavanu Crnu mačku (1934.). Tada je ušao u vezu sa Shirley Alexander koja je bila udana za producenta Max Alexandera koji je bio rođak glavešini Universala Carlu Laemmleu. Znao je što to znači, znao je da nema više Lugosija i velikih zvijezda, ali je odlučio ostati sa svojom dragom. Dobio je otkaz.
Tu je bio prijelomni trenutak jer dolazi u najsiromašniji holivudski studio tog perioda, PRC (Producers Releasing Corporation). U PRC-u je imao slobodu i kao glavna kreativna snaga mogao praviti filmove kakve je htio s ograničenim financijama. Tako se 1945. rodio - kult.
Film Detour saga je o nesretnom sviraču koji na ruti New York-Kalifornija u potrazi za otuđenom suprugom nailazi na bizarne prilike i upada u još bizarnije situacije, žaleći nad svojom sudbinom kroz ne baš pouzdanu naraciju, u crno-bijelom svijetu pohlepe, bijede i beznađa. Tih sat vremena Detoura je srce noir filma, što su kasnije mnogi cjenjeniji redatelji prepoznali, primjerice Wenders i redatelji francuskog novog vala.
Detour je uvršten i u Nacionalni filmski registar kao "kulturno i povijesno značajan", a Roger Ebert ga je uvrstio na listu "velikih filmova".
Nakon Detoura imao je još nekoliko vrsnih naslova, među kojima su Čudna žena, u kojem je Hedy Lamarr ostvarila jednu od najboljih uloga karijere, Okrutnost i The Cavern.