´Čeljust je posve netaknuta, sa sačuvanim gornjim zubima, i daje nam savršenu priliku da objasnimo evoluciju prvih ljudi´, izjavio je arheolog Robert Blumenschine sa sveučilišta u New Brunswicku.
Po njegovim riječima, taj nalaz spada u pet ili deset najznačajnijih fosila tzv. homo habilisa, najranijeg pripadnika ljudskoga roda i pretka današnjih ljudi. Homo habilis bio je prvi hominid koji je koristio oruđe i lovio velike životinje.
Stručnjaci procjenjuju da bi pronađeni fosil mogao biti anatomska veza homo habilisa i homo rudolfensisa, drugog pripadnika roda hominida.
Arheolozi pretpostavljaju da se pronađena čeljust anatomski nastavlja na čeljust homo rudolfensisa, a prethodi onoj homo habilisa. Oba nalaza prije su pronađena na istom mjestu u Tanzaniji.
Činjenica da je oruđe pronađeno na mjestima udaljenima od jezera i do 25 kilometara pokazuje da je homo habilis bio nomad, koji je putovao prateći izmjene sušnih i vlažnih razdoblja.
Takve migracije i potraga za boljim uvjetima života upućuju na prilagodljivost ponašanja i izbora načina života prvih ljudi, zaključuju znanstvenici.