Predsjednik Trgovačkog suda zaduženog za taj slučaj Rainer Geissler je kazao da Krawina želi da sve stvari vezane za kuću uz Hundertwasserovo nose i njegovo ime.
Zgrada Hundertwasser, završena 1985., nalazi se u bečkom trećem okrugu, a u njoj su smještena 52 potpuno različita stana veličine između 30 i 150 četvornih metara. U njima živi dvjestotinjak stanara. Izgleda poput prave kuće iz bajke i prava je arhitektonska mješavina na kojoj će se naći pozlaćene kupole ruskih crkava, engleske telefonske kabine, francuski klasicistički balkoni, katalonski barok, viseći vrtovi koji podsjećaju na Babilon i stupovi drevne palače na Kreti.
Objekt, napravljen od cigle, bile su naručile gradske vlasti, a koštao je oko 100 milijuna šilinga ili 7,5 milijuna današnjih eura, što je dvostruko veća cijena od uobičajene građevine.
Proteklog je mjeseca Krawina uspio ishoditi odluku Vrhovnoga suda prema kojemu je suspendirana prodaja predmeta izvedenih iz postojanja "kuće Hundertwasser". Ta se suspenzija zasad odnosi samo na obližnji muzej koji je napravljen u istom stilu kao i kuća, te na jednu švicarsku tiskaru.
Krawina se od projekta udaljio 1981. nakon što je Hundertwasser za pročelje nametnuo rješenje plavo-ružičastog mozaika osmišljenog poput djetinjaste mješavine marcipana i kandiranog voća.
"Njih su dvojica radila zajedno na dijelu po dijelu zgrade dok se nisu razišli oko pročelja. Kada je Hundertwasser htio nametnuti svoj pogled na stvari, moj je klijent odlučio napustiti projekt", kazao je Krawinin odvjetnik Michael Walter.
Zašto se Krawina tek sad odlučio za tužbu, gotovo tri godine nakon Hundertwasserove smrti?
"To je dobro pitanje koje svi postavljaju", kaže sudac Geissler dodajući da bi čitav postupak mogao potrajati još dvije godine.
Odvjetnik Walter to obrazlaže bolešću Krawine i njegovim izbivanjem iz Austrije.
Krawinu se, premda je priznati profesionalac, ne smatra velikim austrijskim arhitektom.