Foto: Press
IZ DANA u dan imate sve snažniji osjećaj da je vaša veza s internetom postala loša?
Neprestano ste pod nadzorom, bombardiraju vas reklamama, klikbejtastima naslovima i morbidno glupim vijestima o ljudima čiji je doprinos čovječanstvu to da su lopovi ili ekshibicionisti, ne možete se koncentrirati niti spavati, ovisni ste o svom pametnom telefonu zbog kojeg postajete sve gluplji, ne sudjelujete u razgovorima, a vaša ovisnost upropaštava i odnose sa stvarnim ljudima.
Jasno vam je da vas internet polagano uništava, ali ništa ne radite po tom pitanju. Jednostavno se isključiti ne djeluje kao realna opcija jer imate osjećaj da bi vas to bacilo u depresiju ili pretvorilo u sluđenog pustinjaka koji nema jednog jedinog prijatelja.
Niste jedini. Svi smo više-manje svjesni štetnosti naše ovisnosti, ali u isto vrijeme i da smo tek na početku. Vrlo se lako možete sjetiti svog prvog pametnog telefona ili vremena kad je odlazak na internet bio rijetka pojava popraćena zvukom dial-up modema.
Stvari se polagano mijenjaju
Ukratko, svi smo itekako svjesni da će tehnologija oblikovati našu budućnost, ali u isto vrijeme i da ćemo kad-tad morati redefinirati taj odnos.
Male, ali značajne promjene već se događaju. Zakonodavci raspravljaju o tome treba li dopustiti unošenje pametnih telefona u učionice, restorani zabranjuju njihovo korištenje tijekom jela, a neke kompanije zabranjuju korištenje telefona na sastancima. Postoje maske za telefone koje blokiraju korištenje jednom kad uđete u zone u kojima je korištenje telefona zabranjeno. A to je tek početak.
Slične se stvari događaju i na privatnoj razini. Priča o "digitalnoj detoksifikaciji" prisutna je već godinama, a sve više ljudi pokušava pronaći način da se odvikne od uređaja. Štoviše, postoje klinike za odvikavanje. Ljudi su svjesni da imaju problem i traže pomoć.
Tvorci aplikacija nanjušili su da postoji tržište za one koji žele manje koristiti mobilne uređaje. Možda zvuči pomalo ironični, ali aplikacije kao što su Self Control i Stay On Task pomažu vam da blokirate pojedine stranice na kojima provodite previše vremena ili vas podsjećaju da ste predugo na telefonu. Čak i u Silicijskoj dolini postoje kompanije koje promiču ideju "digitalnog posta" pa zaposlenicima sugeriraju da barem jedan dan tijekom vikenda provedu daleko od svojih računala i telefona.
Hipsteri postali mainstream
No, sve su to mali pomaci koje bismo teško mogli nazvati revolucijom. Ipak, sjeme je posijano, a iz dana u dan sve je više onih koji napuštaju društvene mreže kao što su Facebook ili Twitter. Naravno, to bismo teško mogli nazvati trendom, ali ovisnost o tehnologiji je stvarna iako nekima možda zvuči kao senzacionalizam. Bilo kako bilo, veza između društvenih mreža i usamljenosti postoji, a napuštanje istih za mnoge je postala nužnost.
Nekada su Facebook dramatično napuštali hipsteri koji su tako privlačili pažnju na svoju "drukčijost", danas je to mainstream. Više od 60 posto odraslih izjavilo je da zauvijek napušta Facebook ili da namjerava uzeti dužu pauzu. Stoga, ne bi bilo ni najmanje neobično kada bi se masovno napuštanje društvenih mreža pretvorilo u svojevrsnu kontrakulturu.
Kanadski pisac Michael Harris u svojoj je knjizi "Solitude" život bez tehnologije usporedio s duhovnim buđenjem i dodao da je to nešto što bi se uskoro moglo dogoditi na većoj razini.
Kondomi, zdrava hrana, tehnologija
Tema zdravog odnosa s tehnologijom nešto je o čemu bismo trebali početi razgovarati daleko ozbiljnije. Na isti onaj način na koji razgovaramo o korištenju kondoma ili zdravoj prehrani. Radi se o vašem (mentalnom) zdravlju, priznali to neki ili ne.
Koliko god to neki smatrali nazadnim jer ipak, tehnologija je budućnost, toliko je naš odnos s tehnologijom problematičan, a pogotovo kad govorimo o mladima koji u takvom okruženju odrastaju.
Dr. Richard Graham je psiholog koji radi s djecom i adolescentima, a još prije 12 godina počeo se baviti s mladim ljudima koji pate od psihičkih problema povezanih s prekomjernim korištenjem tehnologije. Od 2010. počeo se koncentrirati upravo na ovisnost o tehnologiji, a s vremenom je postao jedan od vodećih stručnjaka na ovom polju.
"Nisam siguran jesmo li svjesni vlastitih granica. Započeo sam u vrijeme kada je postojala samo jedna platforma. Danas tehnologiju nosimo na sebi. Sve je povezano i daleko kompleksnije", govori Graham u razgovoru s novinarom Vicea Angusom Harrisonom.
On smatra da bi buduće generacije trebali razviti zdraviji odnos s tehnologijom, ali ne vjeruje da je apstinencija rješenje već rad na internetu koji bi postao etičniji. Iako smatra da će se masovniji otpor prema tehnologiji u jednom trenutku dogoditi, vjeruje da će se raditi tek o manjem broju ljudi koji će, primjerice, tražiti škole u kojima je zabranjeno koristiti pametne telefone.
Ljudi su spremni djelovati
Jedan od problema je i količina dezinformacija koja onemogućuju da razumno razgovaramo o pravim opasnostima tehnologije. Kod određene skupine ljudi postoji i strah od tehnologije (masovno prikupljanje podataka, prisluškivanje), ali mnoge od tih rasprava ne počivaju na činjenicama već glasinama.
Manoush Zomorodi je voditeljica podcasta Note to Self koji se bavi tehnologijom, a tvrdi da smo trenutno u stanju masovne paralize jer svi znamo da nešto nije u redu, ali ne znamo kako to promijeniti.
"Volimo pogodnosti online života, ali imamo osjećaj da nemamo utjecaj na to gdje naše informacije završavaju niti tko ima pristup tim informacijama. Pristajemo na uvjete korištenja bez čitanja i zbog toga se osjećamo loše", govori Zomorodi koja je ranije ove godine započela projekt Privacy Paradox čiji je cilj informirati ljude kako da vrate privatnost u svijetu u kojem i vlade i korporacije imaju pristup svemu: "Postajemo mjesto na kojem postoji regulacija i nadzor. I tome se ne raspravlja. Nemamo izbor. Ni najmanji".
Tijekom rada na ovom projektu shvatila je koliko ljudi malo zna o tome kako stvari funkcioniraju: "Jedan nas je tip kontaktirao i tijekom razgovora je shvatio da nema pojma da aplikacija za svjetiljku koristi njegovu lokaciju, ima pristup mikrofonu i kontaktima. Ako se pitate zašto je besplatna, odgovor je zato jer tvorci informacije korisnika prodaje marketinškim tvrtkama".
Iznenadila se koliko su ljudi spremni djelovati kada ih se suoči s činjenicom da na mnogo toga mogu utjecati. Počinju tražiti više od društvenih mreža i vlada. Očekivala je 200 ljudi, ali privukla ih je preko 20 tisuća.
Ne očekujte masovno buđenje
I upravo zbog ovakvih projekata mnogo bi se toga moglo promijeniti. Aplikacija kao što je Signal (servis za slanje poruka koji štiti sadržaj i privatnost korisnika) u današnje je vrijeme nepoznat većini, ali uskoro bi mogao postati puno važniji.
Sve je više onih koji negativno reagiraju na Facebook koji raspoloženja svojih korisnika dijeli s velikim kompanijama. A to je tek početak jer ljudi počinju sve više propitivati i načine na koje društvene mreže utječu na izbore ili kako smo završili u svijetu dobrovoljnog nadzora. Takvih pitanja bit će sve više.
Odnos prema tehnologiji se mijenja kao što se mijenjao i naš odnos prema pušenju. To je izuzetno spor proces, ali donosi rezultate.
Kao i sve ostale kontrakulture i naše skidanje s interneta počet će skromno da bi ga na kraju preuzele velike korporacije protiv kojih se danas borimo. McDonald's u ponudi ima salate, a Facebook polagano čisti izvore lažnih vijesti.
I ovo ne znači da je tehnologija loša jer, realno, nije, ali moramo utjecati na način na koji se razvija. Nitko ne očekuje masovno buđenje ili dan kada će svi svoje pametne telefone baciti u smeće. Ono što se treba dogoditi su promjene u kolektivnoj svijesti i sve više ljudi koji znaju koliko su toga žrtovali zbog određenih pogodnosti.