Foto: 123rf
14. STUDENOG obilježava se Dan dijabetesa. Svjetski simbol svjesnosti o dijabetesu je plavi krug. Ove godine, pod vodstvom IDF-a (Internationa Diabetes Federation) tema je „Eyes on diabetes“ kojom se želi obratiti posebna pažnja na važnost testiranja na dijabetes tipa 2, najčešći oblik dijabetesa te testiranja na komplikacije dijabetesa povezanih sa svim tipovima dijabetesa.
14. sudeni odabran je prema danu rođenja Fredericka Bantinga, koji je uz Charlesa Besta zaslužan za otkriće inzulina. Važno je znati da postoji više vrsta dijabetesa: dijabetes tipa 1, dijabetes tipa 2, gestacijski dijabetes i druge rjeđe vrste dijabetesa. Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest i najčešće se dijagnosticira u dječjoj dobi ili adolescenciji. Dijabetes tipa 2 je dijabetes povezan s inzulinskom rezistencijom i to je najčešći oblik dijabetesa, odnosno dijagosticiran je kod oko 90 % oboljelih. Dijagnosticira se najčešće u odrasloj dobi no danas, povezano sa sjedilačkim načinom života, sve češće oboljevaju i djeca. Gestacijski dijabetes je dijabetes koji se javlja u trudnoći, a rizičan je i za dijete i za majku.
Dijabetes kod mladih; iz svjetske perspektive
Diabetes in the Young: a Global Perspective
Global trends in childhood type 1 diabetes, Gyula Soltesz , Chris Patterson , Gisela Dahlquist , Department of Pediatrics, University of Pecs, Hungary, Department of Epidemiology and Public Health, The Queen’s University of Belfast, United Kingdom, Department of Clinical Sciences, Pediatrics, Umeå University, Sweden
Dijabetes tip 1 jedan je od najuobičajenih endokrinih i metaboličkih oboljenja u dječjoj dobi. Incidencija oboljenja u naglom je porastu. Terapija inzulinom spašava život i doživotna je. Bolna je, oduzima vrijeme i ometa svakodnvnicu. Samodisciplina i dosljednost u pridržavanju uravnotežene prehrane nužna je za dobru kontrolu dijabetesa.
Mnoga djeca i adolescenti nisu u stanju nositi se s oboljenjem. Dijabetes u njima budi osjećaj srama, rezultira diskriminacijom i ograničenjima u socijalizaciji. Može utjecati na rezultate tijekom školovanja, na odnose u obitelji, može dovesti do razdora obitelji i razvoda. Roditelji su dodatno financijski opterećeni, a moraju manje raditi ili odustati od rada kako bi se potpuno posvetili brizi za dijete.
Nedovoljno dobra metabolička kontrola kod djece može uzrokovati usporeni rast, slabije ili izraženije hipoglikemije i kronične hiperglikemije koje mogu nepovratno utjecati na razvoj živčanog sustava. Recentna istraživanja pokazala su da i oboljele osobe koje uspiju izbjeći mikrovaskularne komplikacije (npr. bolest bubrega) imaju rizik razvoja ubrzane ateroskleroze.
Djeca su osjetljivija na manjak inzulina od odraslih te je kod djece veći rizik od brzog i dramatičnog razvoja dijabetičke ketoacidoze. Čak i u razvijenim zemljama značajna je smrtnost zbog ketoacidoze kod djece oboljele od dijabetesa tipa 1, a smrtnost kod nedijagnosticiranog dijabetesa vjerojatno je velik skriveni problem na svjetskoj razini.
Ovom prigodom istražili smo studije objavljene u zadnjih pet godina te donosimo neke njihove sažetke.
Sezonske varijacije dijagnosticiranja dijabetesa tipa 1 kod djece
Seasonal variation in month of diagnosis in children with type 1 diabetes registered in 23 European centers during 1989-2008: little short-term influence of sunshine hours or average temperature, Patterson CC, Gyürüs E, Rosenbauer J, Cinek O, Neu A, Schober E, Parslow RC, Joner G,Svensson J, Castell C, Bingley PJ, Schoenle E, Jarosz-Chobot P, Urbonaité B, Rothe U,Kržišnik C, Ionescu-Tirgoviste C, Weets I, Kocova M, Stipancic G, Samardzic M, de Beaufort CE, Green A, Soltész G, Dahlquist GG, 2015.
Primjećene su sezonske varijacije dijagnosticiranja dijabetesa tipa 1 kod djece. Ovom studijom obuhvaćeno je 50 000 djec e dobi do 15 godina u 23 registra Europe u razdoblju od 1989. do 2008. godine. Istraživala se povezanost broja sunčanih sati i prosječne temperature. Utvrđena je povezanost oboljenja sa sezonama u svim dobnim skupinama i kod oba spola, najmanje kod djece u dobi do 5 godina no nije utvrđena povezanost s brojem sunčanih sati i prosječnom temperaturom.
Incidencija dijabetesa tipa 1 u Hrvatskoj od 2004. do 2012. godine
Incidence of type 1 diabetes mellitus in 0 to 14-yr-old children in Croatia--2004 to 2012 study, Rojnic Putarek N, Ille J, Spehar Uroic A, Skrabic V, Stipancic G, Krnic N, Radica A, Marjanac I,Severinski S, Svigir A, Bogdanic A, Dumic M, 2015.
Incidencija dijabetesa tipa 1 u dječjoj dobi i adolescenciji povećala se u razdoblju zadnjih pedeset godina. U razdoblju od 1995. do 2003. godine incidencija oboljnja u Hrvatskoj iznosila je 8.87/100.000/god s godišnjim povećanjem od 9 %. Hrvatska je tada bila zemlja umjerenog rizika.
Ovom studijom istraživao se trend incidencije u razdoblju od 2004. do 2012. godine kod djece u dobi do 14 godina. U tom razdoblju utvrđeno je 1066 slučajeva oboljenja. Incidencija oboljenja u navedenom razdoblju bila je 17.23/100.000/god. Uočen je značajan ukupan godišnji porast od 5.87 %. Godišnji porast incidencije statistički nije značajan za podgrupu djece u dobi do 4 godine.
U Hrvatskoj incidencija dijabetesa tipa 1 je u porastu i Hrvatsku smješta u zemlje visokog rizika. Godišnji porast oboljenja je značajno manji od utvrđnog u razdoblju od 1995. do 2003. godine no veći je od Europskog prosjeka koji iznosi 3.9 %.
Razlike u incidenciji dijabetesa tipa 1 po regijama u Hrvatskoj
Regional differences in incidence and clinical presentation of type 1 diabetes in children aged under 15 years in Croatia, Gordana Stipančić, Lavinia La Grasta Sabolić, Marija Požgaj Šepec, Ana Radica, Veselin Skrabić, Srećko Severinski, and Mirjana Kujundžić Tiljak, 2012.
Ovom studijom koja se provodila u razdoblju od 1995. do 2003. godine željele su se utvrditi razlike u incidenciji i kliničkoj slici kod djece koja su oboljela od djabetesa tipa 1 u dobi do 15 godina po regijama u Hrvatskoj. Rezultat studije je utvrđeni trend porasta incidencije u svim promatranim regijama, s najvišom incidencijom oboljenja u južnoj Hrvatskoj (10.91 per 100 000/god) te najmanjom u centralnoj Hrvatskoj (8.64 per 100 000/god). Potrebno je utvrditi jesu li razlike rezultat populacijske dinamike ili okolišnih faktora.
Trendovi incidencija dijabetesa tipa 1 u Europi od 1989. do 2008. godine
Trends in childhood type 1 diabetes incidence in Europe during 1989-2008: evidence of non-uniformity over time in rates of increase, Patterson CC, Gyürüs E, Rosenbauer J, Cinek O, Neu A, Schober E, Parslow RC, Joner G, Svensson J,Castell C, Bingley PJ, Schoenle E, Jarosz-Chobot P, Urbonaité B, Rothe U, Krzisnik C, Ionescu-Tirgoviste C, Weets I, Kocova M, Stipancic G, Samardzic M, de Beaufort CE, Green A, Dahlquist GG,Soltész G, 2012.
Cilj ove dvadesetogodišnje studije bio je opisati trend incidencije oboljenja od dijabetesa tipa 1 kod djece, u 23 centra u 19 zemalja Europe. U tom razdoblju registrirano je 49,969 djece u dobi do 15. rođendana. Studijom je utvrđen porast incidencije dijabetesa tipa 1 u cijeloj Europi. Porast incidencije nije jednolik i pokazao je razdoblja bržeg i sporijeg porasta incidencije u pojedinim registrima što ukazuje na promjene izloženosti riziku tijekom vremena.
Kliničke značajke i slika dijabetesa tipa 1 kod djece u dobi do 15 godina u Hrvatskoj
Clinical characteristics at presentation of type 1 diabetes mellitus in children younger than 15 years in Croatia, Stipancic G, Sepec MP, Sabolic LL, Radica A, Skrabic V, Severinski S, Tiljak MK, 2011.
Cilj studije bilo je utvrditi kliničke i biokemijske karakteristike dijabetesa tipa 1 kod djece u dobi do 15 godina u Hrvatskoj. Studija se provodila tijekom devet godina. Tijekom provođenja studije dijabetes tipa 1 dijagnosticiran je kod 692 djece. Najčešći su simptomi bili pretjerana žeđ, mokrenje te gubitak težine. Ukupno 36.41 % pacijenata razvili su ketoacidozu u vrijeme dijagnosticiranja dijabetesa. Studijom se potvrdila važnost uočavanja klasičnih simptoma dijabetesa. Posebno, kod akutno oboljele mlađe djece potrebno je razmatranje mogućnosti oboljenja od dijabetesa tipa 1 kako bi se spriječio razvoj ketoacidoze.
Povezanost psihološkog stresa i razvoja dijabetesa tipa 1
Experience of a serious life event increases the risk for childhood type 1 diabetes: the ABIS population-based prospective cohort study, Nygren M, Carstensen J, Koch F, Ludvigsson J, Frostell A., 2015.
Prvom studijom koja je provedena kroz dugo životno razdoblje, o povezanosti stresa i razvoja dijabetesa tipa 1, utvrđeno je da iskustvo stresa tijekom djetinjstva povezano s povećanim rizikom razvoja dijabetesa tipa 1 kasnije tijekom života. U istraživanje su bile pozvane sve Švedske obitelji s bebama rođenim u razdoblju od prvog listopada 1997. godine do 30. rujna 1999. godine. Obiteljski psihološki stres mjeren je upitnicima koji su ispunjavali roditelji ocjenjujući ozbiljnost životnih događaja vezanih za roditeljstvo, roditeljske brige i socijalnu podršku.
Osvrtom na ranije studije koje povezuju psihološki stres i dijabetes tipa 1 utvrđeno je da je u devet od deset studija utvrđena povezanost stresa i dijabetesa tipa 1.
Psychological stress in children may alter the immune response, Carlsson E, Frostell A, Ludvigsson J, Faresjö M, 2014
Ovom studijom pronađena je veza stresa i autoimunosti vezane za dijabetes tipa 1 u ranim godinama u općoj populaciji. Zaključeno je da psihološki stres može ubrzati pojavnost dijabetesa tipa 1, a također može doprinjeti i progresiji dijabetesa tipa 1 povezano s autoimunim sustavom.
Can we slow the rising incidence of childhood-onset autoimmune diabetes? The overload hypothesis, Dahlquist G, 2006.
Značajni životni događaji također su povezani s razvojem dijabetesa tipa 1, moguće zbog povećanja hormona stresa koji su povezani s kroničnim upalama.
Twenty-three-year long term health outcome after war in Vukovar, Habek D, Dujaković T, Habek JC, Jurković I, 2016.
Ovom studijom obuhvaćena su djeca rođena u razdoblju od 1. svibnja 1991. do 19. studenog 1991. godine tijekom okupacije Vukovara. Dvoje od ukupno studijom obuhvaćene 77 djece oboljelo je od dijabetesa tipa 1.
Uz navedene izvore i izvor iz Studentskog lista o Svjetskom danu šećerne bolesti.