Toliko proizvoda u trgovinama dolazi zapakirano u plastici. Postoji li bolji način?

Foto: Shutterstock/packnatur.at/driscolls.com

Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.

AKO vam se čini da plastika okružuje gotovo svaki krastavac, jabuku i papriku u odjelu voća i povrća u trgovini, to je zato što to uglavnom jest slučaj. Ovaj trend započeo je s celofanom 1930-ih godina, a ubrzao se pojavom plastičnih kutija s poklopcem 1980-ih i pakiranih salata 1990-ih. Online kupovina namirnica dodatno je pojačala taj trend, piše The New York Times.

No sada ljudi koji se bave uzgojem te prodajom voća i povrća traže alternative i načine prekida dominacije plastike nad proizvodima.

U anketi provedenoj među profesionalcima u proizvodnji voća i povrća na LinkedInu u ožujku, prijelaz na biorazgradive materijale izglasan je kao vodeći trend. "To je veliki korak", rekao je Soren Bjorn, glavni izvršni direktor Driscoll'sa, najvećeg svjetskog proizvođača bobica, koji je na mnogim europskim tržištima prešao na papirnate spremnike.

Španjolska ima porez na plastiku. Francuska je strogo ograničila voće i povrće zamotano u plastiku, a Europska unija je na pragu uvođenja vlastitih ograničenja. Kanada pokušava izraditi plan koji bi do 2028. godine mogao eliminirati pakiranje proizvoda u plastiku za 95 posto.

U Sjedinjenim Američkim Državama 11 država već je ograničilo plastičnu ambalažu. Kao dio sveobuhvatnog plana protiv otpada, administracija predsjednika Bidena poziva na nove načine pakiranja hrane koji koriste klimatski prihvatljiv, antimikrobni materijal dizajniran da smanji ovisnost o plastici.

Pred trgovcima su teške odluke

Smanjenje upotrebe plastike očigledan je način borbe protiv klimatskih promjena. Plastika se proizvodi iz fosilnih goriva, najvećih doprinositelja stakleničkim plinovima. Guši oceane i ulazi u hranidbeni lanac. Procjene variraju, ali oko 40 posto otpada od plastike dolazi od ambalaže.

Ipak, plastika je do sada bila najučinkovitiji alat u borbi protiv druge ekološke prijetnje: otpada hrane. Naime, kod prodaje voća i povrća vrijeme je od velike važnosti, a plastika efikasno usporava propadanje povrća i voća.

To znači da se manje proizvoda baca u smeće, gdje stvara gotovo 60 posto emisija metana na odlagalištima, prema izvješću Agencije za zaštitu okoliša iz 2023. godine.

Švicarska studija iz 2021. pokazala je da svaki truli krastavac bačen na odlagalište ima ekvivalentan ekološki utjecaj 93 plastična omota korištena za krastavce. Utvrdili su da plastična ambalaža više štiti okoliš, spašavajući više krastavaca od kvarenja, nego što šteti okolišu. 

Hrana je najčešći proizvod na odlagalištima. No nije samo bačena hrana ta koja doprinosi klimatskim promjenama. Uzgoj i transport proizvedene hrane koja se na kraju baci također utječu na klimu.

Trgovci također moraju donijeti teške odluke. Naime, neki se kupci žale na kupnju već upakiranog voća i povrća. Ovaj način prodaje svježih proizvoda jednostavniji je za trgovine jer radnici ne moraju vagati svaki artikl prilikom kupnje. No to istovremeno često prisiljava kupce da kupe više nego što im je potrebno.

Koje su alternative dostupne?

Vrećice izrađene od drveća. Austrijska tvrtka koristi bukovo drvo za izradu biorazgradivih mrežastih vrećica od celuloze. Druge tvrtke nude slične opcije koje se razgrađuju u roku od nekoliko tjedana.

Foto: Packnatur

Filmovi od kora. Kora naranče, ljuske škampa i drugi prirodni otpad pretvaraju se u film koji se može koristiti poput celofana ili preraditi u vrećice. Jestivi premaz napravljen od biljnih masnih kiselina prska se na krastavce, avokado i ostalo voće koje se prodaje u mnogim trgovinama. Djeluje na sličan način kao premaz od voska koji se obično koristi na agrumima i jabukama.

Omoti/pakiranja od kartona. Plastični omoti su posao vrijedan 9.1 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama, i broj proizvođača koji ih koristi je ogroman. Njihova zamjena predstavljat će ogroman izazov, posebno za osjetljivije vrste voća i povrća. No, mnogi dizajneri pokušavaju.

Foto: Driscoll's

Žele kocke leda. Luxin Wang i drugi znanstvenici sa Sveučilišta California izumili su ponovno upotrebljivi žele-led. Lakši je od leda i ne topi se. Mogao bi eliminirati potrebu za plastičnim ledenim paketima koji se ne mogu reciklirati. Nakon desetak upotreba, žele-led se može baciti u vrt ili smeće, gdje će se razgraditi.

Kutije s atmosferom. Brokula se obično šalje u kutijama premazanim voskom i pakirana s ledom. No vlažne kartonske kutije se ne mogu reciklirati. Alternativa su kontejneri koji koriste mješavinu plinova koja pomaže očuvati povrće svježim umjesto da ga hladi s ledom. Ostale održive, lakše za transport kutije, dizajnirane su da uklone etilen, biljni hormon koji potiče zrenje.

Posude od biljaka. Rižina slama koja ostane nakon žetve, trava, stabljike šećerne trske pa čak i otpad od hrane pretvaraju se u ladice i kutije koje su ili biorazgradive ili se mogu kompostirati.

Za sada nema pristupačne alternative 

Još nitko nije osmislio pristupačnu alternativu plastici koja se može reciklirati ili kompostirati, a istovremeno čuva voće i povrće sigurnim i svježim. Plastika omogućava onima koji pakiranju hranu da modificiraju mješavinu plinova unutar paketa na način koji produžava rok trajanja i kvalitetu svježih proizvoda.

Prema Scottu Crawfordu, potpredsjedniku odjela za nabavu specijalnih namirnica u Baldor Specialty Foodsu, idealno rješenje je vratiti se u dane prije plastike, kada su trgovci ručno slagali svoje proizvode i nitko nije zahtijevao da sezonsko voće poput borovnica bude dostupno tijekom cijele godine. "Ne mislim da ćemo doživjeti to", zaključio je.

Pročitajte više