Foto: scx.hu
HRVATSKA spada među zemlje koje imaju dosta visoke domaće multilateralne naknade (naknade koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija korištenjem platnih kartica), jer su prosječne naknade u većini zemalja Europske unije niže od 1 posto, pokazuje istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Najniži interchange fee u Hrvatskoj je za transakcije Maestro karticama i iznosi u prosjeku 0,82 posto. Najviši prosječni interchange fee imaju Visa kartice – 1,45 posto, no kada se uključe i sektorski specifične kartice (za kupnju goriva, avionskih karti), prosječni interchange fee za transakcije Visa karticama iznosi 1,14 posto. Prosječni MasterCard interchange fee bez izostavljenih kartica (MasterCard World i MasterCard World Signia) iznosi 0,97 posto, a kada se one uzmu u obzir onda iznosi 1,37 posto.
Među zemljama članicama EU naknade znatno variraju
Među zemljama članicama Europske unije, interchange fee naknade znatno variraju. Iznosi tih naknada u Hrvatskoj na sličnoj su razini kao i u Sloveniji. U usporedbi s razvijenijim zemljama Europske unije, primjerice Francuskom, Italijom i Nizozemskom, Hrvatska ima visoke interchange fee naknade. No s druge strane, naknade u Njemačkoj su izrazito visoke za transakcije Visa debitnim karticama, kao i u Poljskoj za sve kartice.
U pravilu, u razvijenijim zemljama Europske unije interchange fee naknade za transakcije debitnim karticama su dosta niske, te iznose manje od 0,80 posto, posebno za Visa kartice koje su i ispod 0,60 posto. Njemačka ima iznadprosječne naknade za Visa debitne kartice.
Istraživanje provedeno na devet banaka
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja napravila je istraživanje kako bi utvrdila stanje na tržištu platnih kartica u odnosu na vrste i iznose naknada (multilateral interchange fee, merchants service charge) koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija korištenjem platnih kartica u bezgotovinskom platnom prometu u Hrvatskoj, međusobnim odnosima tih naknada te, u konačnici, mogućim učincima tih naknada na tržišno natjecanje. Pregled tržišta platnih kartica izrađen je analizom uzorka podataka devet banaka koje posluju u RH , javno dostupnih podataka Hrvatske narodne banke, Europske komisije, VISA-e i MasterCard-a.
Multilateranalna naknada (multilateral interchange fee) predstavlja propisanu naknadu od strane kartičnih kuća, primjerice, institucija poput Vise i MasterCarda, koju banka koja izdaje platnu karticu i banka koja pruža uslugu prihvata platne kartice plaćaju jedna drugoj za obavljenu transakciju. Ova naknada u značajnoj mjeri određuje iznos naknade koju trgovci plaćaju bankama za prihvat kartica, tzv. Merchant service charge.
Dvije vrste kartičnih shema
U praksi u pravilu postoje dvije vrste kartičnih shema. Prva, koja je i najuobičajenija je tzv. "četverostrana" kartična shema u kojoj postoje četiri strane: banka izdavatelj, korisnik kartice, trgovac i banka prihvatitelj kartice. Ta je shema i debitna i kreditna, s tim da je debitna funkcija dominantna.
S obzirom da su interchange fee naknade u četvreostranoj shemi eksplicitno prisutne, ta je shema i važnija sa stajališta utjecaja na tržišno natjecanje.
Tijek transakcije kupovine u "četverostranoj" kartičnoj shemi funkcionira na način da pri kupnji robe ili usluge koju korisnik odnosno potrošač plaća putem kreditne ili debitne kartice, banka koja je izdavatelj kartice tereti račun korisnika, ali u iznosu koji je uvećan za razne naknade koje ovise o vrsti kartice koju korisnik upotrebljava.
Istodobno, banka izdavatelj u ime i za račun korisnika, izvršava plaćanje kupljene robe ili usluge i to tako da banci Prihvatitelju plaća cijenu umanjenu za interchange fee. To zapravo znači da Banka Prihvatitelj, s kojom trgovac ima ugovor o prihvaćanju kartice, plaća interchange fee Banci Izdavatelju. Zatim ta ista Banka Prihvatitelj plaća trgovcu cijenu, ali umanjenu za tzv. MSC odnosno Merchant service charge, tj. naknadu koju trgovac plaća Banci Prihvatitelju za korištenje POS terminala.
Konačno, obje banke plaćaju kartičnim institucijama naknadu za provođenje transakcije, naknadu za članstvo i sl., i nadzor kartične prijevare.
Kod "trostrane" kartične sheme ista banka je i izdavatelj i prihvatitelj. "Trostrane" kartične sheme su primarno kreditne sheme, odnosno prevladavaju kreditne kartice (u Hrvatskoj: Diners, American Express). Kod te sheme, potrošač kupuje neku robu ili uslugu od trgovca, banka istovremeno tereti račun korisnika za iznos koji je zapravo uvećan i raznim drugim naknadama koje korisnik plaća za posjedovanje kartice. Banka istodobno plaća trgovcu cijenu koja je umanjena za MSC. S obzirom da je ista banka izdavatelj i prihvatitelj kartice interchange fee naknada nije eksplicitno prisutna. Konačno, banka plaća kartičnoj instituciji naknadu za provođenje transakcije, članstvo i slično.
U ovoj shemi, prisutne su samo cardholder fees, tj. naknade koje vlasnik kartice plaća banci te MSC naknada koju trgovac plaća banci. Međutim, MSC naknade koje banke naplaćuju trgovcima su puno više nego naknade koje naplaćuju korisnicima kartice, odnosno potrošačima. Stoga, iako nisu eksplicitno prisutne, interchange fee naknade u ovoj shemi su implicitno prisutne jer je jedna strana "preopterećena" naknadama za uslugu.
Cardholder fees su zapravo naknade odnosno troškovi koje korisnici, tj. vlasnici kartica imaju po kartici. Tu se obično radi o upisninama, godišnjim članarinama za posjedovanje kartice, naknadama za podizanje gotovine na bankomatima i slično.