Ilustracija: Arhiva
Orića, Meholjića te još troijicu Bošnjaka srbijansko državno odvjetništvo za ratne zločine sumnjiči za ubojstvo devet Srba 12. srpnja 1992. godine u okolici Srebrenice.
Od policije u BiH zatražena je provjera njihovih adresa stanovanja, uz najavu kako će nakon toga uslijediti raspisivanje međunarodne tjeralice.
Odvjetnica Vasvija Vidović, koja je Orića po optužnici za zapovjednu odgovornost za ratne zločine u Podrinju branila tijekom suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), izjavila je u srijedu kako je taj slučaj obična farsa jer je njezin branjenik nakon višegodišnje istrage i suđenja 2008. godine oslobođen svih navoda te optužnice.
"Orićev slučaj pravomoćno je okončan i odnosi se na sva zbivanja 1992. i 1993. godine", kazala je Vidović medijima.
Hakija Meholjić, koji i danas živi u Srebrenici, kazao je kako se nema od čega braniti.
"Mislim da je ovo politički motivirano i dio je klime podjele BiH", kazao je Meholjić, podsjećajujući kako su ga i ranije ispitivali domaći i međunarodni istražitelji pa nisu našli nikakve dokaze o krtivnji.
Četiri političke stranke s bošnjačkim predznakom u srijedu su u zajedničkom regiranju ocijenile kako najava optužnica protiv Orića i Meholjića predstavlja "daljnji progon i nastavak genocidne politike nad onima koji su uspjeli preživjeti i izbjeći Karadžićeve i Mladićeve kazamate".
Srebrenički ogranci Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP BiH), Saveza za bolju budućnost (SBB) i Stranke za BiH (SBiH) zatražili su od vlasti BiH da zaštite svoje građane i poduzmu nove korake kako bi se sudskim putem dokazalo da je Srbija ta koja je izvršila agresiju na BiH.
Komentirajući najave iz Beograda o raspisivanju međunarodne tjeralice za petoricom srebreničkih Bošnjaka, ministar pravosuđa BiH Bariša Čolak u srijedu je kazao kako su zakoni i ustav u tom slučaju jasni.
"Mi svoje državljane ne izručujemo na temelju optužnica za ratni zločin", kazao je Čolak.
Srbijanskom pravosuđu tako bi ostala samo mogućnost ustupanja eventualnih dokaza državnom odvjetništvu BiH.
Iz tog je državnog odvjetništva pak tijekom dana potvrđeno kako su njegovi predstavnici o ovom slučaju već razgovarali s predstavnicima srbijanskog državnog odvjetništva za ratne zločine.
Razmatrana je mogućnost da se na temelju međudržavnog protokola o suradnji u procesuiranju predmeta ratnih zločina, razmjene informacije i dokazi u ovom predmetu, radi eventualnog formiranja predmeta u državnom odvjetništvu BiH.