Foto: FAH
Prema onom što su danas na Vladi rekli ministar Linić te premijer Zoran Milanović najveće promjene, odnosno najveći udar, osjetit će upravo hrvatski građani. No, što to znači kad Linić ili Milanović kažu "ovo je zadnje" i "nema više"? Prema dosadašnjem iskustvu to znači da se moramo do kraja godine pripremiti za još veća rezanja.
Sjetite se zaduženja kojeg nije trebalo biti!
Svaki puta kad bi rezolutno rekli da za hrvatske građane nema više "bolnih rezova" uslijedili su još veći nameti i odricanja preko leđa građana.
Tako je negdje u listopadu prošle godine Linić na redovitom godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu izjavio kako se Hrvatska ne namjerava ove godine više zaduživati na inozemnom tržištu.
"Nema više zaduživanja na inozemnom tržištu i očito je da je tu niz dezinformacija", grmio je Linić na novinare obećavajući da nema više zaduženja. Samo mjesec dana kasnije dodatno nas je zadužio za 1,75 milijardi dolara.
A poskupljenje goriva?
Sjećate li se Linićeve priče oko goriva, kako je bio rezolutan da nema povećanja cijene?
"Povećanje trošarina neće se odraziti na konačnu cijenu goriva!", grmio je Linić. Naravno, odrazilo se. Ispostavilo se isto tako kako povećanje trošarina nema veze s EU, iako je Linić tvrdio suprotno. Trošarine u Hrvatskoj odavno su veće od minimalnih u EU, a sve je bilo u svrhu - punjenja proračuna.
Uostalom, da će Kukuriku koalicija govoriti jedno, raditi drugo i potpisivati treće postalo nam je jasno još u vrijeme predizborne kampanje. Linić je na predizbornim skupovima obećavao da Vlada neće dirati PDV. Kakva laž.
A što su govorili za PDV?
Prva odluka bila je upravo dizanje PDV-a na 25 posto.
"Gledajte, to je normalno jer smo do sada uživali. Toga više nema. To zaboravite!", rekao je premijer Zoran Milanović u prvim mjesecima svoje vladavine početkom 2012. godine opravdavajući veći PDV, poskupljenje vode i plina i veće račune za grijanje. Bio je to samo uvod u još veća poskupljenja.
Milanović iz 2012. i Milanović iz 2014. su dva Milanovića
"Ljudi, previše trošimo, taj novac nismo zaradili ni prije pet ni šest godina ni danas", ističe danas Milanović gotovo dvije i pol godine nakon svoje izjave o nužnom dizanju cijena jer se do tada "uživalo".
"Nećemo dopustiti da javni dug prođe razinu od 60 posto BDP-a", rezolutna je izjava s Vlade premijera Milanovića uz dodatak da se od toga "ne odstupa". Znate kako je to završilo? Dug je početkom godine dosegnuo 204,2 milijarde kuna, odnosno 61,3 posto BDP-a, a ove godine zadužit ćemo se za najmanje dodatnih 33,5 milijardi kuna.
Veliki radovi i velike riječi
Sjećate se rezolutnih izjava kako velike državne investicije počinju u lipnju! Trebao je to biti lipanj 2012. godine, no do danas nije vidjeli ništa od toga.
Svi ovi primjeri nisu bili loše prognoze, već rezolutne izjave koje su ispostavile lažnima. Kad bi bila riječ o lošim prognozama možda bi mogli najviše istaknuti onu o promašenoj najavi za rast BDP-a.
Kada su Milanović i Linić bili u pravu?
"Nemate pojma!", govorio je Linić 2012., 2013. i sada u 2014. godini svakom onom ekonomskom analitičaru koji bi najavio pad BDP-a za tu godinu. Štoviše, premijer Milanović prati ga u stopu. Jedini njegov komentar na listu The Economista gdje se Hrvatska našla među Top 10 najgorih ekonomija bio je: I oni mogu pogriješiti!
Problem je u tome što i The Economist jednom može pogriješiti, ali ova Vlada u još ni jednoj gospodarskoj prognozi nije bila u pravu.
"Stvorit ćemo 80.000 radnih mjesta. BDP će u 2012. rasti za tri posto, a do 2015. po stopi od pet posto godišnje. Građani će plaćati manje poreze. Povećat ćemo industrijsku proizvodnju, poticati gradnju hotela od četiri i pet zvjezdica, osigurati razvoj poljoprivrede kako bi Hrvatska proizvodila svu hranu koja joj je potrebna", dio je Plana 21 iz 2011. godine.