Obilježavanje 40. obljetnice željezničke nesreće u Zagrebu u kojoj je poginulo 167 osoba

Foto: HŽ

U POVODU četrdesete obljetnice velike željezničke nesreće koja se 30. kolovoza 1974. dogodila na zagrebačkome Glavnom kolodvoru i u znak sjećanja na poginule putnike, danas su Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture; Danijel Krakić, predsjednik Uprave HŽ Carga, i Robert Frdelja, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza, sa suradnicima položili vijenac i zapalili svijeće na spomen-grobnici žrtava željezničke nesreće na Mirogoju, priopćeno je iz HŽ Infrastrukture.

Te kobne večeri 30. kolovoza izvanredni međunarodni vlak koji je vozio na relaciji od Atene preko Zagreba do Dortmunda se zbog prevelike brzine nije uspio zadržati na tračnicama u zavoju ispred Zagreb Glavnog kolodvora. Vlak je u zavoj ušao brzinom od oko 100 km/h, iako je dozvoljena brzina bila 50 km/h, što je izazvalo oštećenja na vagonima i uzrokovalo njihovo prevrtanje. Vagoni su ostali razasuti i prevrnuti po čitavome kolodvorskom području.

U toj najvećoj željezničkoj nesreći na našim prostorima poginulo je 167 osoba i dio neidentificiranih osoba a 90 putnika preživjelo je zadobivši teže i lakše ozljede. Poginule osobe zajedno su pokopane u grobnicu na Mirogoju.

Lokomotiva se nalazi u fundusu Hrvatskoga željezničkog muzeja

Odgovornost za nesreću snosili su strojovođa, kasnije osuđen na 15 godina zatvora, i pomoćnik strojovođe, kasnije osuđen na osam godina zatvora. Istragom je utvrđeno da su strojovođa i njegov pomoćnik do tada radili ukupno 45 sati. Danas, prema Pravilniku o radnom vremenu, radno vrijeme strojovođe koji upravlja putničkim vlakom u jednoj smjeni ne smije trajati dulje od 10 sati, a neprekidno u jednoj smjeni dulje od šest sati.

Lokomotiva kobnoga vlaka nije bila znatnije oštećena u nesreći te se kasnije koristila u redovitome željezničkom prometu. Danas se nalazi u fundusu Hrvatskoga željezničkog muzeja u Zagrebu.

Budući da je zajednička grobnica nakon 40 godina pretrpjela mnoga oštećenja, HŽ Infrastruktura raspisala je natječaj za projekt obnove spomen-grobnice žrtava željezničke nesreće u Zagrebu 1974. Očekuje se da će radovi na njezinoj obnovi početi još ove jesni, i to u skladu s odobrenjem Ministarstva kulture i rješenjem Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i prirode jer je pod njihovom ingerencijom. Spomen-grobnica izvedena je prema internom projektu, s prostornom skulpturom akademskog kipara Vojina Bakića, dodaje se u priopćenju HŽ Infrastrukture.