Ilustracija: 123rf
JAVNI dug je, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na kraju travnja ove godine dosegao iznos od 285,8 milijardi kuna, što je oko 87 % BDP-a. Time je nastavljen trend njegova izrazito visokog rasta što najbolje potkrepljuje podatak da je u travnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle, javni dug uvećan za 23,2 milijarde kuna, što je visokih 8,8 %. Pritom je unutarnji dug povećan za 5,3 %, dok je istodobno inozemni dug porastao za 14,3 %.
Samo u prva četiri mjeseca ove godine javni dug je povećan za 6,2 milijarde kuna. Većina tog novca, 4,7 milijardi kuna, odnosi se na prirast inozemnog duga, dok 1,5 milijardi otpada na rast unutarnjeg duga. Naravno, u zaduživanju prednjači središnja država koja time financira visok proračunski deficit, dok su fondovi socijalne sigurnosti smanjili razinu svog duga za 0,8 milijuna kuna, a lokalna država za 339,2 milijuna kuna, stoji u priopćenju HGK.
"Riječ je o nastavku visokog i neodrživog rasta kojim Hrvatska ostaje pozicionirana u samom vrhu među zemljama članicama Europske unije prema dinamici pogoršavanja situacije u vezi s kretanjem javnog duga. Naime, u prvom kvartalu ove godine, rast udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj razini viši od duga Hrvatske, zabilježila je jedino Bugarska, ali je kod nje udio javnog duga u BDP-u i dalje gotovo triput niži nego u Hrvatskoj (dosegao 29,6 % BDP-a)", komentirao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
Ni u bliskoj budućnosti stvari neće tako brzo krenuti na bolje. Nastavak rasta javnog duga očekuje se i u narednom razdoblju, a do kraja ove godine javni dug će, prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016.-2018., dosegnuti 89,8 % BDP-a. Javni dug će nastaviti rasti do 2017. godine kada bi trebao dosegnuti maksimum od 92,5 % BDP-a
"Slična nepovoljna očekivanja imaju i rejting-agencije koje su upravo zbog loših prognoza kretanja proračunskog deficita i javnog duga smanjile izglede Hrvatske na negativne, očekujući daljnji pad kreditnog rejtinga zemlje", lančanu reakciju objašnjavaju iz Hrvatske gospodarske komore.
Tako, primjerice, agencija Fitch, koja je posljednja promijenila izglede kretanja rejtinga u negativne, prema svojim prognozama smatra da će udio javnog duga u BDP-u u 2015. godini doseći 90 %, dok će maksimum biti 2017. godine kada će taj postotak iznositi 94,4 %.
"Dinamika pogoršavanja pokazatelja kretanja javnog duga u Hrvatskoj i nadalje je prisutna te se do kraja godine očekuje dosezanje 90% udjela javnog duga u BDP-u. Zbog visokih potreba za financiranjem, Hrvatska je snažno izložena rizicima kretanja kamatnih stopa na svjetskim financijskim tržištima, što bi već u idućoj godini moglo stvarati pojačane pritiske vezane uz financiranje i refinanciranje obveza", smatra Zvonimir Savić.