Kako javljaju lokalni mediji, premijer je na sastanku oštro kritizirao "sporost i nesposobnost albanske diplomacije da vodi kontakte s europskim partnerima".
Albanija od siječnja pregovara s Bruxellesom o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji bi trebao biti potpisan najkasnije 2004. godine. U iračkoj je krizi Albanija pak otvoreno stala na američku stranu i jedna je od rijetkih zemalja koja je poslala 75 svojih vojnika u Irak kako bi pomogli američkoj vojsci.
"Ne mogu prihvatiti licemjerje i autoritarnost premijera Nanoa koji na arbitraran način želi ministarstvo vanjskih poslova staviti pod svoj nadzor" rekao je Meta nakon podnošenja ostavke.
"Stvoreno je jedno vrlo teško ozračje. Nije se moglo dalje nastaviti u obliku kojeg je nametnuo Nano" rekao je Meta, koji je kao i Nano član vladajuće Socijalističke partije i njegov glavni suparnik.
Sam premijer Metinu ostavku ocijenio je neočekivanim i neodgovornim potezom.
Ilir Meta bio je albanski premijer od listopada 1999. do siječnja 2002., kada je dužnost prepustio Fatosu Nanu, predsjedniku socijalista od 1991. godine.
Analitičari u Tirani ističu da je Metina ostavka odraz "borbe za vlast i politički nadzor između različitih skupina i klanova u Socijalističkoj partiji", koja bi za nekoliko mjeseci trebala izabrati svojeg vođu.
Nakon Mete, ostavku je u subotu podnio i Sokol Nako, ministar za europske integracije, bliski Metin pristaša. Kao razlog ostavke naveo je da s premijerom više ne može surađivati. Premijer je njegovu ostavku prihvatio.