"NA ČINJENICU da rad nedjeljom u trgovinama diljem Hrvatske predstavlja veliku društvenu nepravdu za više od 180 tisuća zaposlenih u trgovinama, od čega su više od 100 tisuća žene, supruge i majke koje taj dan ne mogu provesti sa svojom obitelji i djecom te su ekonomski izrabljivane", stoji u priopćenju udruge U ime obitelji povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama prije nekoliko dana.
Navodno izrabljivanje radnika, nemogućnost provođenja vremena s obitelji, niska satnica i slične stvari nisu samo argumenti koje koristi udruga U ime obitelji, već svi oni koji se zalažu za zabranu rada nedjeljom. Osim Markićkine udruge, za zabranu rada nedjeljom u trgovinama zalaže se i Crkva, kao i neki sindikati. Drugim riječima, javnost je po ovom pitanju koje se u nepravilnim intervalima konstantno vraća u žižu javnosti više-manje podijeljena. To pokazuje i naša anketa. Prije nekoliko dana tako smo vas pitali treba li zabraniti rad nedjeljom u kontekstu članka o trgovinama. Na anketu je odgovorilo 38070 čitatelja. 53 posto ih se izjasnilo za zabranu, 47 posto je protiv. Jasno, valja naglasiti da je riječ o anketi koja nije rađena po profesionalnim standardima, ali uzorak od gotovo 40.000 ljudi daje nam za pravo zaključiti kako ne postoji konsenzus oko ove teme.
No, zanimljivo je primijetiti da se u kontekstu zabrane rada nedjeljom govori samo o trgovinama i trgovačkim centrima.
Što je s kafićima?
U isto vrijeme, nedjeljom uredno radi na desetke drugih zanimanja. Primjerice, u Hrvatskoj posluje na tisuće kafića i restorana. Gledano logički, dućani su više potrebni od, da se zadržimo na jednom primjeru, kafića. Dok će dućane, iako se uvijek izvlači primjer šoping centara, ljudi često koristiti da kupe hranu ili nešto što su zaboravili, realno gledano kafići nisu nikako potrebni nedjeljom. Potpuno iste argumente bi, kad bi zagovornici rada trgovina nedjeljom to željeli, mogli primijeniti i na tisuće radnika u ugostiteljstvu.
Radnici u kafićima također imaju obitelji, također nisu posebno dobro plaćeni, a država bi uredno funkcionirala i bez kafića.
Jasno, ovdje želimo samo upozoriti na selektivno iznošenje argumenata koje koriste pobornici zabrane rada nedjeljom, nikako ne želimo apelirati na zabranu rada nedjeljom. Slični bi se argumenti, da još malo proširimo priču s trgovina i kafića, mogli iskoristiti i za, jasno, restorane. Ili, primjerice, kladionice. U Hrvatskoj je na tisuće kladionica, u njima rade mahom žene, a klađenje, osim što nije nikakva potreba, može se uredno funkcionirati i preko interneta.
Protivnici zabrane rada nedjeljom upozoravaju na opasne ekonomske posljedice takvog možebitnog zakona
Gore navedeno nisu zapravo argumenti već samo naglašavanje selektivnosti koje koriste pobornici zabrane rada. Protivnici zabrane rada nedjeljom navode i brojne negativne ekonomske aspekte koje bi imao takav možebitni zakon.
>> Što donosi zabrana rada nedjeljom? "Time ćemo postati Venezuela, a ne Austrija"
"Nedjelja za trgovačke centre, klasične shopping mallove, nosi oko 20% tjednog prometa. Ovisno o sezonalnosti i više. Hrvatska kao zemlja čije gospodarstvo je nizom multiplikatora vezano uz trgovinu od direktnih subjekata trgovaca, njihovih zaposlenika, preko logistike, građevinskog sektora, uslužnih djelatnosti do domaće proizvodnje ne može si dozvoliti ovakve eksperimente", kaže u razgovoru za Index od prije nekoliko dana Denis Čupić, poduzetnik iz Varaždina koji sa svojim timom vodi Westgate Shopping City, najveći trgovački centar u Hrvatskoj.
"Upravo ovih dana sam u kontaktu s nekoliko novih trgovaca koji planiraju ulazak u Hrvatsku i današnji press cliping s najavama moguće zabrane rada nedjeljom ih je negativno zaprepastio. Rad nedjeljom treba platiti i radnika rasteretiti da raspodjela rada bude pravedna. Istovremeno poslodavce treba rasteretiti nameta te tako osigurati gospodarski rast, a ne daljnji pad sektora i odlazak novih ljudi u inozemstvo", naveo je Čupić.
Najavom moguće regulacije rada nedjeljom nije zadovoljan ni dugogodišnji trgovački praktičar i aktualni predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik.
>> Direktor Emmezete: Ako nedjelja bude neradna, bit ćemo još siromašniji
"Zabrane vode u situaciju Venezuele, a ne situaciju Austrije. Ne može se uspoređivati situacija u Hrvatskoj sa situacijom u visoko razvijenim zemljama poput Austrije, koja jedina u susjedstvu ima zabranu rada nedjeljom. Mi ovisimo o turizmu i povećanoj osobnoj potrošnji, a ne kao Austrija", izjavio je Školnik za Index, ljuteći se pritom na najavu novih zabrana od strane političke elite.
Ukratko, protivnici zabrane rada nedjeljom smatraju da će takav možebitni zakon imati katastrofalne ekonomske posljedice: to će utjecati na turizam, a u pograničnim krajevima ljudi neće prestati ići u shopping već će to raditi u inozemstvu. Nadalje, to će značiti i manje radnih mjesta, a investitori će se teže odlučiti uložiti novac u Hrvatsku. Na kraju krajeva, smatraju mnogi protivnici zabrana, pretjerane regulacije su loše i štetne, a rad nedjeljom, kao i rad svakim drugim danom, treba biti stvar dogovora između radnika i poslodavca.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.