BIVŠI savjetnik Donalda Trumpa Steve Bannon ocijenio je danas da je krajnje desna francuska stranka Nacionalno okupljanje (RN) "usmrtila" projekt europske integracije pobijedivši na nedjeljnim europskim izborima proeuropskog predsjednika Emmanuela Macrona.
"U nedjelju je umro pokret za integraciju, što je Europska unija uvijek i bila", rekao je Bannon u razgovoru za AFP o "povijesnim" europskim izborima.
Velike proeuropske stranke su u nedjelju pretrpjele velike gubitke, ali ostaju većinske, dok je zamah desničarskih populista ograničen.
"Francuski predsjednik je u rujnu 2017. na Sorboni održao vrlo snažan govor o budućim Sjedinjenim Europskim Državama, a jučer je odbijen", dodao je bivši Trumpov strateg i pobornik nacionalističkih populističkih pokreta koji su ojačali na izborima.
Lista Marine Le Pen je u nedjelju dobila 23,31 posto glasova i za 0,9 postotnih bodova pretekla Macronovu Republiku u pokretu.
Stvaranje supergrupe
Bannon drži da populističko-nacionalističke stranke imaju potencijal stvoriti supergrupu koja bi mogla postati druga najveća u Europskom parlamentu. Te su stranke sada podijeljene u tri skupine: krajnju desnicu u kojoj su RN i talijanska Liga, nacional-konzervativci okupljeni oko poljskog PiS i ostali, uključujući stranku Brexit Nigela Faragea.
Bannon je rekao da je u nedjelju navečer čestitao Nigelu Farageu, kojeg smatra mogućim budućim premijerom Velike Britanije, te talijanskom ministru unutarnjih poslova Matteu Salviniju, čelniku desne Lige.
Otkako je napustio Bijelu kuću 2017., Bannon se fokusirao na rad s europskim populistima te je osnovao "Pokret", svoju ispostavu u Bruxellesu koja podupire populističke i protestne stranke na europskim izborima.
Podrška Salviniju i Orbanu
Budući da ne želi imati posla s rasistima i antisemitima, distancirao se od stranaka poput ekstremno desne grčke Zlatne zore i mađarskog Jobbika, ali naglašava podršku Salviniju i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
Uoči europskih izbora najavljivao je da će desni populistički pokreti osvojiti trećinu mjesta u novom sazivu Europskog parlamenta i izazvati potres u Bruxellesu.
Prema projekcijama budućeg saziva koje se temelje na još uvijek privremenim rezultatima izbora u 28 članica, proeuropske stranke zajedno imaju 510 mandata, 20 manje nego u prethodnom sazivu, dok euroskeptične imaju ukupno 235 zastupnika, 22 više nego u prethodnom sazivu.
No dvije najjače političke skupine, Europska pučka stranka (EPP) sa 180 mandata i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) sa 135, nemaju više natpolovičnu većinu od 376 zastupnika.
Stoga će te dvije srednjostrujaške stranke desnog i lijevog centra morati tražiti koaliciju ili sa Zelenima, koji su u nekim zapadnim članicama ostvarili vrlo dobre rezultate, ili liberalima, ili s obje te stranke.