U prepunoj dvorani Hrvatskog kulturnog kluba, Tea Benčić Rimay ocijenila je da knjiga toliko snažno djeluje, da se nakon čitanja doima kao da u "ljubavi nema više života ni života u ljubavi".
"Ovo nije nikakav koncept, nego knjiga u kojoj se o ljubavi govori njom samom, ona je puno više od knjige idaja, u njoj su rasprostrti slojevi osobnosti", kazala je Tea Benčić Rimay osvrćući se na uvriježena stajališta.
Za prevođenje je kazala da je istodobno disciplinirano i anarhistično, da prevoditeljica vješto otvara mogućnost igre, te da se stoga radi o "drugom originalu".
Sibila Petlevski je ocijenila da se nakon gotovo sedamdeset godina od prve pojave u Francuskoj otvara novo čitanje i nova razina provokativnosti.
"Nadrealizam nije pravac nego životni stil, koji želi pobuditi križarski rat za vrijednosti, a automatsko pisanje sakriveno je iza prekrasnog stila", kazala je Sibila Petlevski.
Žarko Paić je objasnio temeljni rječnik nadrealizma - pojmove ljubav, san, sloboda i druge - te upozorio da "luda ljubav" mora imati "prepreke po definiciji". Ona nema veze sa seksualnom revolucijom ni promiskuitetom, nego je to ljubav iz one duhovne sfere koja izaziva i koja umeće strah u same temelje naše egzistencije, kazao je Paić.
Ljubav počiva na logici kontradikcije, ljubav je grčevita ili je neće biti, jer po Bretonu, ako nema vatre, u duhovnom smislu nema ničeg više, zaključio je Paić.
Andr? Breton (1896-1966) smatra se glavnim teoretičarem nadrealizma. Studirao je medicinu, a nakon Prvog svjetskog rata afirmira se u Parizu kao rodonačelnik antiracionalističkog pokreta u umjetnosti i književnosti znanog najprije kao dadaizam, a kasnije i nadrealizam, nastalog u ozračju općeg raspada tradicije.
U Hrvatskoj je najpoznatiji kao autor nadrealističkih manifesta (1924, 1930. i 1942 godine). Najpoznatija su mu djela Nadja (1928), poezija te Luda ljubav (1937).
(Hina) xiluc yjn