"Postoje temelji za sumnju da su bombaši mogli imati potporu članova (britanskih) sigurnosnih snaga", navodi se u izvješću koje je sastavio sudac Vrhovnog suda Henry Barron.
"Međutim, sudjelovanje pojedinaca u takvim aktivnostima ne znači nužno da je država (Velika Britanija) službeno ili neslužbeno odobrila bombaške napade", dodaje se u izvješću.
Ipak se ne može dokazati da su visoki dužnosnici vojske ili policije bili umiješani u napade, i ako se ne pojave novi dokazi, "takva umiješanost mora ostati na razini sumnje", stoji u Barronovom izvješću.
Dvadeset i šest osoba, uključujući i jednu trudnu ženu, poginulo je kad su pripadnici "lojalističkih" Ulsterskih dobrovoljačkih snaga (UVF) detonirali tri automobila bombe u središtu glavnog grada Republike Irske Dublina u vrijeme najveće večernje gužve 17. svibnja 1974. godine.
U roku od nekoliko sati detonirana je još jedna bomba u Monaghanu, nedaleko granice sa Sjevernom Irskom, pri čemu je poginulo još sedam osoba.
Nitko nije optužen za napade koji su se dogodili u najturbulentnijim trenucima sjevernoirske povijesti, dva dana nakon što su protestantski radnici diljem te britanske pokrajine počeli štrajk u znak prosvjeda protiv uspostave protestantsko-katoličke vlasti u Belfastu.
Ta zajednička vlast, prethodnica protestantsko-katoličke skupštine uspostavljene u sklopu Sporazuma od Velikog petka 1998. godine, raspala se dva dana nakon bombaških napada.
Barronovo izvješće - koje ima više od 300 stranica, a sastavljano je posljednje četiri godine - također kritizira tadašnju irsku vladu i policiju zbog pokazivanja "nedovoljnog interesa za bombaške napade".