Istovjetno pismo upućeno je i drugim zemljama zapadnog Balkana.
Ta načela oblikovana su tako da "očuvaju integritet Rimskog statuta i osiguraju poštivanje obveza država stranaka prema Statutu ICC-a te spriječe nekažnjivost za počinitelje kaznenih djela koja potpadaju pod jurisdikciju Suda", navodi se u pismu.
Načela, usuglašena u rujnu prošle godine na ministarskom vijeću EU, "nude upute o prihvatljivim granicama koje bi svaki sporazum trebao sadržavati".
Među načelima, navedenim u aneksu pisma, ističe se kako bi "sklapanje ugovora s SAD, prema postojećem nacrtu, bilo nedosljedno prema obvezama stranaka ICC-a iz Statuta suda, moguće i prema drugim međunarodnim sporazumima koji vežu stranke ICC-a";
"Svako rješenje mora sadržavati prikladne operativne odredbe koje će jamčiti da osobe koje počine kazneno djelo iz jurisdikcije Suda ne uživaju nekažnjivost";
"Svako rješenje mora se odnositi samo na osobe koje nisu državljani zemalja stranaka ICC-a";
Ukazuje se i na važnost postojećih međunarodnih sporazuma, posebno onih između stranaka ICC-a i SAD-a, kao što su sporazumi o pravnoj i policijskoj suradnji, uključujući ekstradiciju.
Također se podsjeća da rješenje mora uključivati odredbe Rimskog statuta o diplomatskom imunitetu, da se mora odnositi samo na osobe prisutne na teritoriju zemlje od kojoj ICC traži izručenje, na temelju članka 98. Statuta, kao i da sporazum može sadržavati odredbu o "ograničenom razoblju svog važenja".
Sjedinjene Države nastoje ishoditi bilateralne sporazume koji pokrivaju sve njihove državljane, bez iznimke.
Članak 98. Rimskog statuta, kojim je osnovan ICC, predviđa mogućnost potstojanja sporazma o neizručenju s državom koja nije stranka ICC-a.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović najavio je za idući tjedan dolazak u Zagreb posebnog američkog izaslanstva koje će s hrvatskom stranom pregovarati o sporazumu.
Američki veleposlanik Lawrence G. Rossin u svom je jučerašnjem napisu u "Vjesnikovoj" rubrici Stajališta, ocijenio kako "ne postoje pravne zapreke" sporazumu o neizručivanju jer on "nije u suprotnosti ni sa slovom niti s duhom Rimskog ststuta".
Naveo je da su sporazum SAD već potpisale s 35 zemalja te da će ih s vremenom biti i više, jer se vode pregovori.
Objašnjavajući odluku svoje zemlje da se ne pridruži ICC-u, ocjenio je da je Rimski statut "pun ozbiljnih propusta te da nema mehanizme koji bi spriječili prolitički motivirane istrage i progon američkih državljana".
Nasuprot tome Vijeće EU smatra kako "Statut osigurava svu potrebnu zaštitu protiv uporabe Suda u politički motivirane svrhe".
Veleposlanik Rossin istaknuo je kako je suvereno pravo SAD da ne izlaže svoje državljane nadležnosti organizacije "za koju vjeruje da je puna propusta, diskriminacije i koja slabi uspostavljane norme međunarodnog prava".
On je upozorio da bi Hrvatska, "ako do 1. srpnja ne potpiše sporazum ili dobije izuzeće američkog predsjednika, mogla izgubiti vojnu pomoć u vrijednosti 19 milijuna dolara, u skladu sa Zakonom o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA)".
Za etičku dvojbu pred kojom stoji hrvatska vlada - izručivati svoje državljene ICTY-u a jamčiti nekažnjivost Amerikanaca pred ICC-om -Rossin je rekao da se "površno gledano radi o snažnom argumentu", no da su "u stvarnosti ta dva pitanja nebo i zemlja".
Obrazložio je to činjenicom da je ICTY osnovalo Vijeće sigurnosti UN, što implicira obveznu suradnju, dok je ICC nastao dobrovoljnim pristupom država, za koji se SAD nisu odlučile.