Ocijenivši da se politička bitka mora voditi u okvirima Haaškog suda i Ustavnog zakona o suradnji s tim sudom, Čermak je rekao kako su on i Markač na to spremni. "Odazivamo se sudu dobrovoljno i time šaljemo poruku i drugima. Prije svega poruku da se svi smire i da ne dižu tenzije. Neka nitko ne pokušava na nama zarađivati političke poene", poručio je.
Ustvrdio je da u Hrvatskoj nije bilo planirana etničkog čišćenja i genocida, kako se navodi u optužnici, nego da je riječ o pojedinačnim slučajevima koje su policije hrvatske države i UN-a svojedobno kriminalistički obradile, a to se, kaže, argumentima i činjenicama može dokazati pred Haaškim sudom.
"Šteta da pojedinačni slučajevi kada su trebali nisu bili predani pravosuđu", ocijenio je Čermak.
Naglasio je da je nakon "Oluje" bio zapovjednik Zbornog mjesta Knin, što je, ističe, u vojnoj hijerarhiji obično niža dužnost. Činjenicu da je na tu dužnost predsjednik Franjo Tuđman imenovao čovjeka s činom generala Čermak objašnjava "delikatnošću situacije".
Za "Večernji list" je dodao da za zadaće zapovjednika Zbornog mjesta Knin nije imao pisanu, već samo usmenu zapovijed predsjednika Tuđmana. Objasnio je da je kao iskusni logističar bio potpora civilnoj vlasti, u djelovanje koje se, kaže, nije miješao."Sve što je civilna vlast trebala mi smo joj nastojali pomoći. U najbanalnijim stvarima oslanjala se na nas, od vode, struje, do profunkcioniranja bolnice, čistoće", rekao je, istaknuvši da u Kninu nije bilo "vojnog guvernera", nego da je on bio zapovjednik Zbornog mjesta.
Naglasio je da je Hrvatska vojska nakon "Oluje" bila jedina organizirana struktura na tom području, pa se zato, kaže, bavio i nekim operativnim civilnim poslovima.
Za navode u haaškoj optužnici da je, kao i Markač, bio nadređen i vojnoj i civilnoj vlasti, kazao je da je to "nonsens" te da je civilna policija imala vlastit ustroj.
"Nažalost, istražitelji i Tužiteljstvo su prihvatili onu percepciju koju su svojim pisanjem kroz posljednjih šest, sedam godina stvarali mediji. Pogledajte konačno i danas najveći dio medija tvrdi kako sam ja bio civilni zapovjednik Knina. To je katastrofalni neprofesionalizam čija sam ja postao žrtva", rekao je Čermak.
Istaknuo je da je o svemu što se događalo na području pod njegovim zapovjedništvom obavještavao nadređene, uključivo i Ured predsjednika Republike, te da je o tome i javno govorio.
"Zločina je nesporno bilo i oni su se događali sporadično, a ne kao oblik planiranog etničkog čišćenja, po pojedinim zabačenim zaseocima", kazao je Čermak. Istaknuo je da je te zločine istraživala hrvatska policija u suradnji s policijom UN-a. Ti su slučajevi kriminalistički obrađeni i da su tada procesuirani sudski, mi danas ne bismo bili u položaju u kojem jesmo, dodao je Čermak. Po njegovim podatcima na kninskom području nakon "Oluje" počinjeno je 36 ubojstava i jedno silovanje, a policija je za 21 ubojstvo pronašla počinitelje i nalaze dostavila nadležnim tijelima.
"Što se tiče prosjeka u efikasnosti otkrivanja počinitelja vidljivo je da je policija imala bolje rezultate u tim poratnim vremenima od policija New Yorka, Londona ili Zagreba", ocijenio je. Naglasio je da ništa nije skrivao od međunarodnih udruga i tijela, na što ga je obvezivao i sporazum Šarinić-Akashi.
Na upit kako se, unatoč svemu, našao na optuženičkoj klupi, odgovorio je kako ne zna ni sam, da je mislio kako će haaški istražitelji u razgovorima s njim i na osnovi dokumentacije koju im je dao shvatiti njegovu ulogu u Kninu te da će se "držati činjenica, a ne medijskih imaginacija i percepcija u javnosti". Za "Večernjak" je dodao da su haaške istražitelje zanimale logistika i zapovijedi vezane uz kontakte s međunarodnom zajednicom.
Čermak je rekao kako mu nije poznato je li ga netko tijekom istrage teretio kako bi opravdao sebe. "Siguran sam da ćemo pred sudom oboriti svaki takav pokušaj, ukoliko ga je bilo. Ja mislim da sam ja zapravo dio paketa nečega, a ni sam ne znam čega", kazao je.
Istaknuo je da ni u jednom od triju razgovora s haškim istražiteljima u Zagrebu nije bila spominjana mogućnost nagodbe."Istražiteljima sam naglašavao da možemo razgovarati samo o meni i mojoj ulozi u Kninu i o ničem drugom", dodao je.
Istaknuvši da vjeruje u pravednost Haaškog suda, dodao je: "Ja duboko vjerujem da pravda mora pobijediti i zato dobrovoljno odlazim u Haag. Ne želim raditi probleme svojoj državi, pogotovo u trenutku kada je suradnja s Haškim sudom jedan od preduvjeta za daljnje napredovanje Hrvatske u europskim integracijama." Ustvrdio je da ne vidi razloga ni pravnog uporišta da se njemu i Markaču uskrati obrana sa slobode.
Na pitanje kako se Vlada odnosi prema njegovu i Markačevu slučaju, Čermak je rekao kako je Vlada postupila korektno, da je od prvog dana s njima surađivala i držala se svih dogovora. "U sklopu toga dogovorili smo se s Vladom i pružili joj garancije da ćemo u četvrtak sami otputovati u Haag i predati se sudu", dodao je.
Za "Večernji list" je potvrdio da je jedan od mogućih svjedoka njegove obrane predsjednik Stjepan Mesić, koji je, kaže Čermak, bio u Kninu nakon njegova oslobođenja. "Upoznao sam ga sa svojim radom i on je, očito, sada spreman to iznijeti pred Haškim sudom, na čemu sam mu zahvalan", kazao je.