ČEŠKA SE ZA STALNO ŽELI USIDRITI NA ZAPADU

Nastala 1993., nakon mirnog raspada Čehoslovačke, Češka se sprema usidriti na Zapadu, nakon što je u novijoj povijesti upoznala prvo nacističku a potom i sovjetsku, komunističku okupaciju.

Ta je zemlja prošla kroz sve povijesne promjene i zaokrete srednje Europe 20. stoljeća: zaživjevši 1918. godine na ruševinama Austro-Ugarske, Čehoslovačka je izgubila nezavisnost nakon nacističke okupacije.

Oslobođenje dočekuje 1945. godine, i to je razdoblje umrljano osvetom prema manjinskim sudetskim Nijemcima. Iz Sudetske oblasti protjerano je više od 2,5 milijuna Nijemaca koji su tamo živjeli stoljećima. Ta neslavna epizoda, koju Česi i danas ignoriraju, predstavlja i još uvijek kamen spoticanja između Praga i austrijskih i njemačkih susjeda.

Godine 1948. zemlja tone u komunističku diktaturu, koja vrhunac dostiže izravnom sovjetskom vojnom intervencijom 1968. godine. Konačno, "baršunastom revolucijom" 1989. godine, koju je predvodio disidentski pisac Vaclav Havel, zbačena je i ta diktatura.

"Za mene, to znači završetak Drugog svjetskog rata i podjele Europe", reagirao je u lipnju 2003. socijaldemokratski premijer Vladimir Spidla nakon što su Česi na referendumu velikom većinom od 77,33 posto glasovali za pristupanje Europskoj uniji.

Međutim, Česi u EU 1. svibnja ulaze na čelu s predsjednikom koji je prilični euroskeptik. Radi se o bivšem premijeru Vaclavu Klausu čiji je uzor u politici bivša britanska premijerka, "Željezna lady" Margaret Thatcher. Žestoki politički protivnik Vaclava Havela, prvo čehoslovački a potom i češki predsjednik, Klaus koristi svaku priliku da na stup srami stavi, kako ističe, "tu bizarnu koaliciju koju je stvorila europska politika, birokrati iz Bruxellesa i određeni intelektualci koji promišljaju u okvirima kozmopolitizma".

Radi se, tvrde analitičari, o tradicionalnom skepticizmu stanovnika te zemlje. Prema najnovijim anketama, tek 10 posto Čeha očekuje da će se njihov život, nakon ulaska u EU, poboljšati. Usprkos tankoj većini u Zastupničkom domu, koalicija lijevog centra, na vlasti od 2002., za sada uspijeva održati proeuropski smjer.

Nakon prestrukturiranja gospodarstva u tegobnom poslijekomunističkom razdoblju, Češka je još uvijek daleko od toga da zaradi naljepnicu novih gospodarskih tigrova EU. Rast njezina BDP-a je 2003. godine iznosio 2,9 posto, a godinu dana ranije 2,2 posto.

Zemlja je, međutim, poznata po bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Osim Praga, "grada sa stotinu zvonika", tu su i drugi povijesni gradovi, poput Kutne Hore, Cesky Krumlova i Olomouca. U postojbini Čeha skladali su Dvorak, Janacek, Martinu i Smetana, te pisali Kafka, Kundera, Hrabal, Seifert i Čapek. Česi se ponose i bogatom kinematografijom (Forman, Menzel, Kadar, Klos, Sverak).

Česi, slavenski narod, su i sportska nacija. Nebrojno puta su bili svjetski prvaci u hokeju na ledu a ponose se i još jednom titulom. Najveći su pivopije, s oko 150 litara godišnje po glavi stanovnika daleko su ispred Nijemaca i Iraca.

(Hina) xvk ymaš

Pročitajte više