Ocijenivši da će HRT u budućnosti biti "manja i malobrojnija, ali učinkovitija kuća", Galić je ustvrdio i kako svim uposlenicima ne može jamčiti da će na HRT-u raditi i sljedeće godine.
Na to će utjecati i gubitak trećeg programa, kazao je, obećavši da će se višak zaposlenih riješiti na način kako se takve stvari rješavaju u ostalim pravnim državama.
Najavio je skoro rješavanje statusa vanjskih suradnika, čime će se, tvrdi, u potpunosti riješiti problemi "rada na crno". Podsjetio je da je HRT do sada primanjem u radni odnos na određeno vrijeme i putem ugovora o plaćanju doprinosa preko strukovnih udruga riješio status šestotinjak bivših honorarnih suradnika.
Govoreći o digitalizaciji, u koju je do sada utrošeno oko 35 milijuna kuna, Galić je kazao da je taj proces nužan za radio i televiziju, koji će po njegovu dovršetku biti konkurentni razvijenim europskim medijskim kućama.
U prvoj fazi digitalizirani su sustavi za tekstualnu i tonsku obradu radijskih priloga i tekstualnu obradu televizijskih informativnih priloga.
U nastavak digitalizacije, koja obuhvaća obradu slike i tona u proizvodnji informativnog TV programa, ali i u druge kapitalne projekte HRT ove godine planira uložiti ukupno 219,6 milijuna kuna.
Osim digitalizacije i informatizacije proizvodnje programa, te izgradnju novog informacijskog poslovnog sustava, HRT ove godine planira dovršiti izgradnju i opremanje tzv. Velikih studija.
Kompletna digitalizacija radija i televizije, uključujući i emitiranje programa, dovršila bi se do 2005., a u naredne dvije godine HRT u razvojne programe planira uložiti oko 217 milijuna kuna.
(Hina) am so