Ministarstvo pravosuđa najavljivalo je da će do jeseni u saborsku proceduru poslati izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kojima bi radi učinkovitijeg kaznenog progona istraga iz nadležnosti suda bila prebačena na državno odvjetništvo i policiju, no to se nije dogodilo.
Ideja o izbacivanju istražnih sudaca iz istrage nije bila ozakonjena prilikom značajne izmjene ZKP-a 2001. zbog protivljenja dijela pravnih stručnjaka. Nakon upornog inzistiranja ministra unutarnjih poslova Šime Lučina da se to ipak učini, Vlada je odlučila krenuti u takve izmjene, no za to više nije bilo vremena.
Objava pročišćenog teksta ZKP-a ove je godine uzbudila pravosudne krugove, a Vrhovni sud upozorio je da je promjenama numeracije najvećeg broja članaka nedopustiva i da će dovesti do velike zbrke u primjeni zakona. Stoga je preporučio sucima da primjenjuju izvorni tekst ZKP-a i njegovih izmjena. Hrvatski pravni centar podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti i ukidanje pročišćenog ZKP-a.
Nedovršen je posao i s lani donesenim Prekršajnim zakonom po kojem su sve prekršajne sankcije trebale biti propisane zakonima sukladno europskim standardima. Nekoliko je puta produljen rok kako bi se stotine podzakonskih akata kojima su upravna tijela propisala prekršajne sankcije pretočili u zakone. Budući da se to nije učinilo, taj je rok produžen do rujna iduće godine.
Od zakona važnih za učinkovitiji kazneni progon od 1. siječnja 2004. počinje primjena Zakona o zaštiti svjedoka, donesenog u listopadu. Nakon tri čitanja donesen je i Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba, kao jedan iz paketa zakona koji se donose radi usklađivanja domaćeg i europskog prava.
U studenom je stupio na snagu i Zakon o provedbi Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progona kaznenih dijela protiv humanitarnog i međunarodnog kaznenog prava. Tim se zakonom, između ostalog, domaće pravosuđe nastoji osposobiti za učinkovitiji progon ratnih zločina radi mogućeg preuzimanja haških optužnica.
Prema novom Zakonu o pomilovanju, donesenom u listopadu, koji je usklađen s izmjenama KZ-a, predsjednik Republike mogao bi pomilovati osobe osuđene na doživotni zatvor. Tu svoju ovlast predsjednik za sada neće moći koristiti jer su ukinute izmjene KZ-a kojima je uvedena kazna doživotnog zatvora. Uvođenju te kazne protivio se dio pravnih stručnjaka, ali i tadašnja oporba, a sadašnja saborska većina.
Stvarne učinke izmjena i dopuna više reformskih zakona, donesenih tek na zadnjim saborskim zasjedanjem, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović nadzirat će iz oporbenih klupa.
Zakon o parničnom postupku, jedan od važnijih za pravosudnu reformu, donesen je u srpnju, a primjenjuje se od 1. prosinca. Cilj izmjena više od trećine odredbi Zakona o parničnom postupku - od 512 članka izmijenjeno ih je 278 - je jednostavnije i brže građanskog sudovanje.
Radi rasterećenja sudova donesen je i novi Zakon o nasljeđivanju po kojem su nesporne ostavine od listopada u nadležnosti javnih bilježnika.
I listopadskim izmjenama Ovršnog zakona javni bilježnici trebali bi preuzetu dio sudačkih poslova u izvršenju pravomoćnih presuda.
Smanjenju godišnjeg priliva od milijun i pol predmeta trebao bi pridonijeti i Zakon o mirenju kojim se potiče mirno rješavanje sporova tako da ni ne dođu do suda.