Prijedloge tih zakona, upućenih u saborsku proceduru, smatraju neprihvatljivima jer se njima propisuje da će se štete nastale prije izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, 1996. i 1999., rješavati po odredbama novih zakona.
Naime, nakon izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima građani kojima je uništena imovina više nisu mogli tražiti naknadu, a započeti postupci su prekinuti.
Nevladine udruge traže da se svim oštećenim građanima, koji su pretrpili štetu za koju je država bila odgovorna prema Zakonu o obveznim odnosima, omogući da pokrenu, odnosno dovrše postupak po tada važećim odredbama.
Smatraju da bi retroaktivna primjena novih propisa bila protivna Ustavu i Europskoj konvenciji. Posebno diskriminacijskim ocjenjuju članak Prijedloga zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija prema kojemu, tvrde nevladine udruge, pravo na naknadu štete neće moći ostvariti izbjegli građani srpske nacionalnosti koji nisu ishodili hrvatsko državljanstvo.
Stoga nevladine udruge traže da se svi slučajevi u kojima je došlo do štete, za koju je država bila odgovorna po Zakonu o obveznim odnosima, moraju dovršiti i voditi po odredbama tog Zakona koje su bile na snazi na dan nastanka štete.
Usvoje li se ipak predloženi zakoni, iz HHO-a i devet nevladinih udruga upozoravaju kako se može očekivati da će oštećeni građani pravdu zatražiti i dobiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
(Hina) pp/so so