Izvješće "Indeks globalizacije" objavljeno je u travnju 2005. godine, a temelji se na podacima iz 2003. godine.
Indeks globalizacije koji se koristi u istraživanju političkog magazina Foreign Policy i tvrtke A.T. Kearney prva je sveobuhvatna mjera utvrđivanja globalizacije i njenog utjecaja, a mjeri gospodarsku, političku, tehnološku i osobnu integriranost u 62 zemlje čiji je sveukupni bruto domaći proizvod (BDP) 85 posto svjetskog proizvoda, a stanovništvo obuhvaća 85 posto stanovništva svijeta.
Gospodarska globalna integriranost država mjeri se na osnovu podataka o trgovinskoj razmjeni i izravnim stranim ulaganjima. Tehnološka povezanost utvrđuje se na osnovu broja korisnika interneta, internet providera i servera po stanovniku, dok se globalna politička uključenost mjeri članstvima u međunarodnim organizacijama, brojem međunarodnih sporazuma, te doprinosima pojedine države UN-ovim misijama.
Osobni odnosi, odnosno veze pojedinaca, utvrđuju se na osnovu podataka o turizmu i putovanjima, međunarodnom telefonskom prometu, te prekograničnom prometu uključujući i financijske pošiljke.
U izvješću je istražena i povezanost između globalne integriranosti država i njihovih razina političkih sloboda, obrazovanja, pretpostavljene korumpiranosti i izloženosti terorizmu.
U 2003., ocjenjuje se u izvješću, proces globalizacije nije posustao unatoč novih globalnih napetosti nastalih uslijed rata u Iraku, neuspjeha pregovora WTO-a u Cancunu i epidemije SARS-a, te je globalna trgovinska razmjena porasla za više od 5 posto dok je pomoć za razvoj dostigla rekordan iznos.
Singapur je u najnovijem istraživanju s vrha najglobaliziranijih zemalja istisnuo Irsku zahvaljujući većem političkom angažmanu i međunarodnim trgovinskim vezama. Financijska izdvajanja Singapura za UN-ove mirovne misije u 2003. godini povećala su se za 41 posto, a postao je i prva azijska zemlja koje je potpisala bilateralni trgovinski sporazum sa SAD-om.
U Europi je u zemljama koje bi mogle postati buduće članice Europske unije, što uključuje Hrvatsku, Rumunjsku i Ukrajinu, navodi u izvješću, zabilježen porast izravnih stranih ulaganja te je u Hrvatskoj u 2003. godini zabilježen porast za više od 50 posto. U te tri zemlje trgovinska se razmjena povećala između 26 i 36 posto, dok su u zemljama čiji se ulazak u EU očekivao 2004., poput Češke, Slovačke i Slovenije izravna strana ulaganja znatno pala uslijed toga što je njihova konkurentnost u cijenama počela padati.
Među prvih petnaest zemalja po stupnju globaliziranosti nalaze se sve skandinavske zemlje, Kanada, Australija i Novi Zeland, Austrija je na 9. mjestu, Velika Britanija na 12., a Češka na 15.