ŠVEDSKI V-Dem institut jedna je od najuglednijih svjetskih institucija koja se bavi istraživanjem stanja demokracije u svijetu, a u okviru svojih aktivnosti počeli su prošle godine objavljivati i redoviti izvještaj o toj temi. Tako je ovih dana objavljen i “V-Dem Annual Democracy Report 2018” u kojemu se nalaze poražavajuće ocjene za Hrvatsku.
Naime, Hrvatska se po ocjeni V-Dema našla među šest inače demokratskih zemalja u kojima je od 2015. do 2017. zabilježeno najveće nazadovanje kada je riječ o demokratskim vrijednostima. Hrvatska se tako nalazi u društvu Poljske, Turske, Brazila, SAD-a i Rumunjske u kategoriji država u kojima je primijećeno smanjenje demokratskih sloboda.
Porast autokracije u svijetu
V-Demov izvještaj se temelji na 19 milijuna podataka o 201 državi svijeta, koji obuhvaća podatke koji se vremenski protežu od 1789. - dakle, godine početka Francuske revolucije - pa do danas, a u njegovu izradu uključeno je više od tri tisuće znanstvenika sa svih strana svijeta.
Kada je riječ o generalnim zaključcima V-Demova izvještaja, izdvajaju se sljedeći: 1. globalni nivo demokracije ostaje visok, ali autokratizacija postaje jača i obuhvaća živote 2,5 milijardi ljudi na svijetu, 2. izbori s više stranaka se poboljšavaju, ali se povećava rizik da gube na značaju, 3. unatoč postupnom napretku, uključivanje manjinskih grupa u političke procese ostaje većinom iluzija, 4. političko isključivanje po kriteriju socio-ekonomskog statusa ostaje visoko, čime bogati postaju još moćniji.
U Hrvatskoj demokracija nazaduje otkako se HDZ 2015. vratio na vlast
V-Dem je na temelju kompleksnih kriterija izradio i LDI, odnosno Indeks liberalnih demokracija, i po njemu je Hrvatska i dalje u gornjem domu zemalja svijeta po nivou demokracije. No, problem je što se u Hrvatskoj proteklih godina smanjuju prethodno postignuti demokratski standardi, koje slabe demokratske slobode i vrijednosti u Hrvatskoj.
Inače, vrijedi podsjetiti da period nazadovanje demokracije iz V-Demova izvještaja zapravo pokriva vladavinu ove i prethodne HDZ-ove vlade, prvo u koaliciji s Mostom, a sada s HNS-om, nacionalnim manjinama, Milanom Bandićem i tko je već dio aktualne sklepane saborske većine. Dakle, direktnu političku odgovornost za nazadovanje demokracije u Hrvatskoj imaju Tomislav Karamarko i Andrej Plenković, odnosno HDZ, te Most i aktualni koalicijski partneri u vlasti.
Najveći napredak demokracije zabilježen u Burkini Faso i Gambiji
Zabrinjavajući je i podatak da su SAD i Europa u prosjeku došli na nivo demokratskih sloboda kakav je bio zabilježen prije 40 godina, te da se u cijelom svijetu - s izuzetkom Afrike - pojačava trend autokratizacije, odnosno smanjivanja demokratskih vrednota. Dobre vijesti pak dolaze iz Burkine Faso i Gambije, dviju afričkih zemalja koje su u protekle dvije godine postigle najveći demokratski iskorak na svijetu.
Time se u pitanje dovodi i nedavna izjava premijera Plenkovića o Afrikancima koji bi vapili za hrvatskim standardom, jer očito postoje afričke zemlje koje postaju demokratičnije dok u Hrvatskoj demokracija pod vlašću HDZ-a odumire.