Ispred Ministarstva poljoprivrede održan prosvjed protiv okrutnosti nad napuštenim životinjama

Foto: Hina

PROSVJED za zaboravljene pse i druge životinje u Hrvatskoj, koji su podržale brojne udruge za životinje iz cijele zemlje i kojim se upozorava na neciviliziran i brutalan odnos prema životinjama, održan je ispred Ministarstva poljoprivrede.

Predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman ponovno je upozorio da je Zakon o zaštiti životinja stupio na snagu 2007. godine, te da je prošao rok da se ispoštuju odredbe zakona koje uključuju zbrinjavanje napuštenih životinja, programe udomljavanja i kastracije, kao i programe edukacije stanovništva.

Istaknuo je da slučaj Dubrovnik, kao i drugih lokalnih zajednica i romskih naselja Međimurske županije, dokazuju hitnost potrebe rješavanja problema vezanih za napuštene životinje, u što se moraju uključiti sve nadležne državne institucije.

"Zakon o zaštiti životinja još uvijek nema adekvatne kaznene odredbe, nije propisano da skloništa mogu biti samo neprofitnog karaktera i po Zakonu nakon 60 dana u skloništu je odobreno usmrćivanje životinja, što se mora mijenjati, rekao je Oman."

Kolateralne žrtve golf terena


Predsjednica Društva za zaštitu životinja Dubrovnik Anica Sambrailo kazala je da Dubrovnik kojemu se sklonište obećava više od desetljeća dokazuje ignoriranje problema, a udruga koja godinama pokušava problem bar držati pod kontrolom kažnjava se oduzimanjem pasa.

"U Dubrovniku je oko 2 sata ujutro iz skloništa na Žarkovici uz asistenciju 50-ak interventnih policajaca na silu odvedeno 65 pasa. Neki su volonteri uklonjeni kako ne bi ometali odvođenje, a neki sramotno privedeni na ispitivanje te su procesuirani. Društvo je prošle godine od grada dobilo najveću nagradu za zasluge, a ista osoba koja je uhićena dobila je nagradu za volontera 2015. godine. Ovakva uhićenja i odnos grada vrhunac su 15-godišnje nebrige i neispunjavanja zakonskih obaveza Dubrovnika", objasnila je Sambrailo.

Volonteri su zabrinuti da su odvedeni psi osuđeni na smrt jer je moguće da su odvezeni u skloništa koja imaju politiku ubijanja pasa nakon 60 dana.

"Ključni problem je 'famozni golf teren' u kojeg se ulažu milijarde eura, i zbog kojeg bismo mi, koji smo tu od 2004. godine, trebali biti izmješteni. Sada se čak više i ne spominje novo sklonište nego premještanje životinja u privremeni prostor. Volonteri nemaju slobodne dane, i ne žele ih, ali traže da se osiguraju civilizirana skloništa za sve životinje. Nažalost nadležni prebacuju odgovornost jedni na druge, dok broj nevinih žrtava raste", kazala je Sambrailo.

Grad je poduzeo nepotrebne represivne mjere

Umjesto dijaloga i razumnih poteza Grad se prema volonterima, koji već 15 godina zbrinjavaju neželjene i napuštene životinje s dubrovačkih ulica, postavio kao prema kriminalcima. Volonteri ističu da se srame što žive u državi gdje se policija iskorištava za sramotne akcije, a da način na koji se sve odvijalo noću dokaz sumnjivih radnji i netransparentnosti.

U Dubrovniku je demonstrirana sila nad bespomoćnim životinjama. Interventna policija je blokirala područje i onemogućila pristup skloništu, uhitila voditeljicu skloništa, a pse nasilno utrpala u vozila te ih odvedela iz skloništa. U toj policijskoj akciji pse su hvatali konopima, tako ih dizali u zrak, gurali u kaveze, pa su neki od njih pobjegli su iz skloništa. 

Udruge iz cijele zemlje okupile su se da upozore na nerad institucija koje su zadužene djelovati po pitanju zaštite životinja. Zatražile su uklanjanje skloništa koja su deklarirana kao 'no kill', a svakodnevno prakticiraju usmrćivanje zdravih životinja koje do tada pate od bolesti, zaraza i nehumanih uvjeta.

Zlostavljanje životinja i u Međimurju

Udruga Prijatelji životinja  je uputila prijave i dopise predsjednici države, nadležnim ministarstvima, Vladi, inspekcijama tražeći zajedničko djelovanje institucija i zbog stravičnog postupanja prema psima u Međimurju. Psi su tamo izloženi najmonstruoznijim zlostavljanjima, sakaćenjima i mučenjima, a velik broj pasa stradava u borbama pasa, tvrde.

Iako su, kako su rekli, Romi odgovorni za nehumano postupanje, činjenica je da su za zatečeno stanje jednako krivi svi oni građani koji se rješavaju neželjenih pasa ostavljajući ih u blizini romskih naselja.

Zlostavljači i ubojice životinja, kao ni organizatori borbi pasa nisu sankcionirani, što ih ohrabruje.  "Ovo ne može riješiti nekoliko pojedinaca, ovo ne može riješiti nekoliko udruga, za ovo cijela Hrvatska treba stati na noge", poruka je aktivista.

Lokalne i županijske vlasti tvrde da su nemoćne zaustaviti nezamisliva iživljavanja i riješiti problem tisuća pasa u romskim naseljima koje ljudi tuku, vješaju, razapinju, režu, stave ih na lanac i vuku po cesti, kažu prosvjednici.
 

Pročitajte više