IZA Milana Bandića, koji je Zagrebom uz kratak prekid vladao posljednja dva desetljeća, ostaje veliki gradski dug koji će Zagrepčani otplaćivati godinama.
Pokazuju to podaci Instituta za javne financije, čiji su analitičari u nedavno objavljenoj publikaciji o zagrebačkom proračunu procijenili da je izravan dug Grada Zagreba na kraju prošle godine iznosio 1.59 milijardi kuna, što čini oko 13 posto ukupnih prihoda Grada Zagreba. To znači, slikovito rečeno, da će svaki Zagrepčanin samo na ime gradskoga duga morati iz svog džepa izdvojiti oko 2000 kuna.
Osim izravnog duga, Zagrepčani imaju i potencijalne dugove kroz dana jamstva
Dug s kraja 2020. veći je od onoga s kraja 2019. godine, kada je ukupan proračunski manjak Grada Zagreba, prenesen iz ranijih godina, iznosio nešto više od 1.3 milijarde kuna. Tom se brojkom bave i gradske vlasti u svojoj Odluci o sukcesivnom pokriću manjka iz prethodnih godina. Od te 1.3 milijarde kuna nešto više od milijardu kuna odnosi se na manjkove u samom proračunu iz prethodnih godina, koji su se prenosili iz jedne godine u drugu, a nešto manje od 300 milijuna kuna na minuse korisnika gradskoga proračuna koje će, na kraju, također morati pokriti Grad Zagreb.
Uz taj dug, stručnjaci Instituta za javne financije upozoravaju i da je Grad Zagreb, kroz dana jamstva, potencijalno izložen i indirektnom dugu od 2.78 milijardi kuna. Najveći dio tog potencijalnog duga, oko 2.3 milijarde kuna, odnosi se na jamstvo za obveznice koje je Zagrebački holding izdao 2016. i 2017. godine, čime je refinancirao dug iz 2007. godine.
Sljedeće godine su u znaku otplate Bandićevih dugova
Zaduženost Grada Zagreba bit će velik uteg u politici Bandićeva nasljednika, ma tko to bio. Naime, kako stoji u gradskoj odluci o pokrivanju manjka iz prijašnjih godina, u prošloj je godini najavljeno pokrivanje samo 40 milijuna kuna tog duga, a glavni teret otplate ostaje za sljedeće godine. Tako se u 2022. i 2023. godini planira vratiti po 300 milijuna kuna duga, u 2024. godini 400 milijuna kuna, a u 2025. godini nešto više od 303.9 milijuna kuna. Manjak će se, stoji u odluci, pokrivati iz gradskih prihoda i novca od prodaje imovine. Kako god, predstavljat će teret u narednim godinama.
Što će biti s potencijalnim dugom u ovom je trenutku teško reći jer tek treba vidjeti što će i kada Gradu sjesti na naplatu. U ovom je trenutku poznato jedino to da, prema računicama Instituta za javne financije, taj potencijalni dug doseže gotovo 23 posto ukupnih gradskih prihoda iz 2020. godine.
Rejting-agencije su sumnjičave prema zagrebačkim financijama u narednim godinama
Velik dug, u kombinaciji sa štetama koje su gradskim financijama nanijeli koronakriza i potres, a u čijem će pokrivanju morati sudjelovati i Grad Zagreb, glavni su razlozi zbog kojih je rejting-agencija Standard & Poor's (S&P) pred kraj prošle godine Zagrebu srušila kreditni rejting s ocjene BB na BB-. Istodobno, ta je bonitetna kuća smanjila i rejting Zagrebačkom holdingu, s B+ na B-. Kao razloge rušenja rejtinga Zagrebačkom holdingu S&P je naveo njegovu snažnu financijsku i institucionalnu povezanost s vlasnikom, Gradom Zagrebom, koji se zbog potresa i koronakrize našao u financijskim problemima.
"Očekujemo da će se stanje u gradskom proračunu pogoršati u 2020. i 2021. godini, i to zbog smanjenja poreznih prihoda uzrokovanih pandemijom koronavirusa i dodatnih pritisaka na proračun", poručili su tada iz S&P-ja upozorivši kako bi mogli i dalje obarati kreditni rejting Zagreba ako se njegovo financijsko stanje pogorša u sljedećih 12 mjeseci i dodatno naruši likvidnost Grada, koja je ionako već pod snažnim pritiscima.
Nešto su blaži u rejting-agenciji Moody's, koja je krajem rujna Zagrebačkom holdingu potvrdila ocjenu Ba2 s pozitivnim izgledima. I u Moody'su ukazuju na povezanost Zagrebačkog holdinga s Gradom Zagrebom, no ta pupčana veza je po njima, očito, dobra jer predstavlja jamstvo izvršavanja obveza.
Zagreb ima veliku imovinu koja nije u funkciji
"Grad Zagreb ima velik dug, ali ima i veliku imovinu koja nije u funkciji. Ipak, kako ima stabilne prihode i velik fiskalni kapacitet, financijski je prilično jak i ne bi trebao imati problema kod refinanciranja duga", ocjenjuje za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.
Upozorava, međutim, da jednu od najvećih mina za zagrebačke financije predstavljaju velik broj zaposlenih u gradskoj upravi i Holdingu te njihovi izdaci za plaće.
"Proteklih je godina puno ljudi zaposleno u gradskoj upravi i Zagrebačkom holdingu i puno se troši na njihove plaće. To je i glavni izvor nestabilnosti u gradskim financijama", dodaje Novotny.
Puno se troši za plaće, a raste i broj ugovora o djelu
Prema podacima Instituta za javne financije, izdaci za zaposlene u Gradu Zagrebu, u čemu su najveća stavka plaće, u ovoj su godini planirani u ukupnom iznosu od 4.8 milijardi kuna, što predstavlja čak 38 posto ukupnih rashoda. No, ta brojka obuhvaća i zaposlene na projektima EU, kao i one kojima se novac ne doznačuje iz proračuna Grada Zagreba, nego iz državne blagajne i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). pa su stvarni izdaci za zaposlene u gradskoj upravi ipak manji od 4.8 milijardi kuna. Prema podacima bivše ministrice uprave i znanstvenice iz zagrebačkog Ekonomskog instituta Dubravke Jurline Alibegović, u 2019. godini je na njih odlazilo 7.8 posto prihoda poslovanja Grada Zagreba u prethodnoj godini, što je u skladu sa zakonskim ograničenjima.
Unatoč tome, Jurlina Alibegović upozorava da je prosječan broj zaposlenih u gradskoj upravi u Zagrebu 2019. godine iznosio 3085 te da ta brojka kontinuirano raste od 2016. godine. Naša sugovornica podsjeća i da je Državni ured za reviziju upozorio na velik broj posebno sklopljenih ugovora o djelu u Gradu Zagrebu, u vrlo velikom iznosu od 15.6 milijuna kuna, i to za poslove koje bi trebali obavljati gradski službenici i namještenici u sklopu svog redovnog posla, a ne vanjski izvršitelji. I ona stoga postavlja pitanje održivosti financiranja metropole.
"Posebno je pitanje zaduženosti grada i održivosti financiranja i sufinanciranja razvojnih projekata i potrebne obnove nakon razornih potresa", napominje za Index Jurlina Alibegović.
Otvara se Pandorina kutija održivosti ovakvog sustava lokalne samouprave
Time se, čini se, počinje otvarati Pandorina kutija financiranja lokalnih vlasti u uvjetima pandemije koronavirusa, i to u vjerojatno najgorem trenutku - samo dva i pol mjeseca uoči lokalnih izbora. Još na početku koronakrize stručnjaci su upozoravali da će oštar pad prikupljenih prihoda u lokalnim proračunima državu natjerati da krene u projekt teritorijalnog preustroja. Vlada Andreja Plenkovića na to se oglušila, ali to ne mijenja činjenicu je da je koronakriza mnoge lokalne jedinice dovela na sam rub financijske provalije.
Zagreb ne spada u tu kategoriju, što i ne čudi za grad koji daje više od trećine hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). No, u njemu se, nakon smrti dugogodišnjeg gradonačelnika, počinju otvarati druga pitanja, poput načina vladavine i ostavštine. Nažalost, jedna od njegovih ostavština je velika zaduženost metropole, i to u uvjetima kada Zagrepčani plaćaju najveći prirez u državi, 18 posto.
Bandićev populistički način vladavine njegovim bi se nasljednicima mogao vratiti kao bumerang, ne samo zbog stanja u gradskom proračunu, koje, na prvi pogled, i ne izgleda tako loše, koliko zbog financijske pomoći brojnim društvenim grupama i vođenja socijalne politike kroz cijene komunalnih usluga koje su niže od onih u usporedivim gradovima, a zbog čega je i kvaliteta tih usluga razmjerno slaba. Sve su to pitanja na koja će odgovore morati dati budući kandidati u predstojećoj izbornoj utrci. Istodobno, čekat će ih pitanje rješavanja velikih dugova u gradu koji je prilično zapušten,, a financijsku injekciju morat će potražiti i u većem korištenju novca iz fondova EU.