Istaknuvši da su krivci na našim prostorima bili pripadnici određenoga naroda - stranog i domaćeg, čije su ime okaljali, Škvorčević je naglasio da nam danas "valja postaviti teško pitanje o priznavanju krivnje u vlastitoj zajednici", te se upitao "kako okajati i zadobiti oproštenje Božje i ljudsko, mir savjesti i pomirenja među ljudima i narodima".
Napominjući da ključ odgovora na to pitanje nalazimo u molitvi Gospodnjoj te u pamćenju zla kako se grijesi ne bi ponavljali, kao i u pamćenju ljudi koji su osuđivali zločin, svesrdno i zaštitnički pomagali ugrožene u vrijeme dok je bjesnio II. svjetski rat i nakon njega.
Biskup Škvorčević podsjetio je na riječi Svetoga Oca Ivana Pavla II,. izgovorene 1994. u Zagrebu - "Tražiti oprost i sam oprostiti - tako bi mogla biti sažeta zadaća koja je pred svima ako se želi postaviti čvrste pretpostavke za postizanje istinitog i trajnoga mira".
Rekavši da Katolička crkva u Hrvatskoj poziva na pokoru zbog svojih sinova koji nisu svjedočili za Krista, nego su bili na sablazan svojim načinom razmišljanja i djelovanja, biskup Škvorčević je naglasio: "Tako se odnosimo prema počiniteljima zločina nad žrtvama koje spominjemo a ponikli su iz katoličke sredine" te je ponovio riječi bl. Alojzija Stepinca koji je jasenovački logor nazvao "sramotnom ljagom", a za ubojice u njemu izjavio da su "najveća nesreća Hrvatske".
Izrazivši želju da se susretnu s drugim kršćanima koji će se na isti način odnositi prema krvnicima u svojoj sredini, biskup Škvorčević propovijed je završio riječima: "Željeli bismo posebno da katolici i pravoslavni u Hrvatskoj zauzmu zajedničko kršćansko stajalište i prema žrtvama i prema krivnji za žrtve. Prema grijehu i prema pomirenju. Ako se u prošlosti manipuliralo povijesnim činjenicama, požurimo čas kada ćemo u slobodi i odgovornosti pred Bogom i pred ljudima javno očitovati istovjetan kršćanski odnos i prema žrtvama i prema krvnicima".
(Hina) xzsev yln