Screenshot: Južne vesti/Index on Censorship
ORGANIZACIJA za slobodu medija Index on Censorship objavila je članak o korištenju poreznih inspekcija u Srbiji kao sredstva kontrole medija.
"Prošlo je šest tjedana otkad su Južne vesti, najpopularniji portal s vijestima u južnoj Srbiji, postale metom strogih i neobjašnjivo dugih poreznih inspekcija. To je bila njihova peta takva istraga u pet godina. Njihovi klijenti i oglašivači također su pod pritiskom, a članovi njihovih obitelji trpe zlostavljanje i zastrašivanje", piše Index on Censorship na svom portalu.
"Nikada nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, a kontrole su pojačane"
"Takve česte i duge inspekcije iscrpljujuće su za zaposlenike i sprečavaju ih u obavljanju svakodnevnog posla. Inspektori nikada nisu utvrdili nikakve nepravilnosti, a web stranica nikada nije kažnjavana. Međutim, kontrole su se pojačale", navodi portal.
"Teško mi je povjerovati da su motivi za toliko česte i intenzivne inspekcije neki drugi osim političkih", rekao je Predrag Blagojević, glavni urednik Južnih vesti, za projekt Mapping Media Freedom.
Bivši gradonačelnik Niša zatražio od Južnih vesti da ne objavljuju priču o njemu
Prvi porezni inspektor pokucao je na vrata Južnih vesti u prosincu 2013., odmah nakon što je portal objavio priču o Zoranu Perišiću, tadašnjem gradonačelniku Niša, koji je skrivao svoju plaću od antikorupcijskih istražitelja, objasnio je Blagojević. Perišić je od portala zatražio da ne objavi priču. "Zašto ne otkrijete prihode Južnih vesti?" pitao je tada. Blagojević mu je odgovorio da su svi podaci javno dostupni na web stranici Agencije za privredne registre.
Nekoliko dana kasnije, nakon anonimne prijave, stigli su porezni inspektori u potrazi za dokumentima vezanim za prihode Južnih vesti. Četiri mjeseca kasnije, portal je obaviješten da nisu pronađene nepravilnosti. To je bila samo prva u nizu inspekcija.
"Vlada uvijek može opravdati pritisak na medije kao 'vladavinu prava'"
Blagojević je u jednom razgovoru izjavio da je državni pritisak na medije - kao u slučaju zatvaranja tjednika Vranjske - opasan jer ga vlada uvijek može opravdati kao "vladavinu prava". Samo nekoliko svjedoka spremno je javno svjedočiti o pritiscima kojima su izloženi jer se ljudi boje izazvati poreznu upravu.
"Oni tjeraju naše klijente i time smanjuju naše prihode, ubijaju nas financijski na način koji čak ni dobro informirani građani ne mogu primijetiti", rekao je Blagojević. "Ako na kraju odustanemo, naša premijerka će reći - kao u slučaju novina Vranjske - da nismo preživjeli tržišnu utrku."
Nepotrebne inspekcije, prijetnje i zastrašivanje
Nakon što su Južne vesti obavijestile javnost o opsežnim inspekcijama, prijetnjama te zastrašivanju klijenata i članova obitelji, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) oštro je osudilo slučaj te zahtijevalo od premijerke Ane Brnabić da prekine kampanju vladinog pritiska na Južne vesti. NUNS je pisma poslao i Europskoj komisiji, Europskom savezu novinara i drugim međunarodnim organizacijama.
Predstavnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) za slobodu medija, Harem Desir, posjetio je Srbiju kako bi razgovarao o slobodi medija s najvišim službenicima, predsjednikom Vučićem i premijerkom Brnabić, te predstavnicima medija. Nakon sastanka s Desirom, Brnabić je izjavila da je zatražila direktora porezne uprave da "prekine kontrole ako nisu potrebne". Tada je samo jedan porezni inspektor radio na slučaju Južnih vesti. Već sljedećeg dana, oglašivače i poslovne partnere Južnih vesti posjetilo je najmanje 14 inspektora.
"U Srbiji nema vladavine prava"
Predsjednik NUNS-a Slaviša Lekić izjavio je za Mapping Media Freedom da se njihov zahtjev premijerki i razgovor s poreznim službenicima poklopio s pojačanom i proširenom inspekcijom Južnih vesti: "Želim vjerovati da se radi o slučajnosti."
Blagojević smatra da je prava poruka da izjava Brnabić o inspekcijama zapravo govori da nema vladavine prava u Srbiji: "Kako premijerka može zatražiti prekid poreznih kontrola? To znači da može upućivati slične zahtjeve drugim tvrtkama i osobama." Blagojević je dodao da se pita zna li premijerka da porezna administracija provodi istrage tamo gdje nisu potrebne.
Srpski državni tajnik za medije Aleksandar Gajović pozvao je Južne vesti da ga kontaktiraju pismenim putem u vezi sa slučajem. Međutim, Blagojević vjeruje da bi, ako zaista želi pomoći, Gajović sam kontaktirao portal, umjesto da poziva Južne vesti da one pišu njemu: "Takve izjave izvrću ruglu sve postojeće pravne forme, a sudjelovanje državnog tajništva u stvaranju novih dokumenata, kao što je nova medijska strategija Srbije, očito zaustavljaju svaki dosad postignut napredak."
"Nova medijska strategija Srbije potpuno je neprihvatljiva"
NUNS se oštro protivi nacrtu nove medijske strategije Srbije, čije objavljivanje se uskoro očekuje. NUNS je zatražio stvaranje novog dokumenta jer se prvi temelji na interesima vlade, a ne pravu javnosti na informacije: "To je potpuno neprihvatljivo", rekao je Lekić. "Ako se odobri ova strategija, to znači da će položaj novinara i medija biti puno gori nego danas, iako se to sada čini nezamislivo."
I druge medijske udruge i organizacije kritizirale su nacrt medijske strategije. Mnogi su napustili radnu skupinu koja je pripremala nacrt. Izjavili su da vjeruju da će novi dokument samo pogoršati već zabrinjavajuće stanje medijskih sloboda u Srbiji.
Brnabić je 24. travnja najavila da će vlada pauzirati najavljenu strategiju jer je radna skupina koja je stvorila prvi nacrt bila "nelegitimna zbog nedostatka predstavnika važnih medijskih udruga". Nije jasno koji će biti sljedeći koraci i tko će sudjelovati u razvoju strategije.
"Katastrofalna situacija: Virus straha zarazio je skoro sve srpske novinare"
Posljednje izvješće o ljudskim pravima u Srbiji, koje je objavio američki State Department, navodi da "iako su nezavisni mediji općenito aktivni i izražavaju velik raspon mišljenja, prema izvješćima, vlada vrši pritisak na medije zabranom oglašavanja, zlouporabom poreznih inspekcija i ograničavanjem pristupa javnim informacijama".
Lekić je izjavio da je "virus straha zarazio skoro sve srpske novinare": "To je opasno za naše društvo, osobito kada građani očekuju da novinari budu onakvi kakvi sami građani nisu: istinoljubivi, hrabri, te da zastupaju interese javnosti."
"Sloboda medija duboko je povezana s održivošću medija, što znači da je situacija katastrofalna", rekao je Blagojević. U posljednje tri godine srpski indeks medijske održivosti je niži nego u 2000., posljednjoj godini Miloševićeve diktature, kada je smatran najgorim mogućim indeksom, piše Index on Censorship. "Smatram da ova činjenica najbolje pokazuje stanje medijskih sloboda u Srbiji", rekao je Blagojević.