I potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor smatra da bi novi zakon prije svega morao otkloniti mogućnost da saborska većina izravno utječe na sastav Vijeća HRT-a, kojega Kosor naziva "mozgom i srcem" te medijske kuće.
"Postojeći zakon je loš, generirao je mnoge probleme, na HRT-u je uveo stanje privremenosti koje traje predugo, a dugoročno može proizvoditi samo nove probleme", ocijenila je Kosor, u telefonskom razgovoru za Hinu.
Napomenula je da, po važećem zakonu, Sabor raspisuje natječaj za članove Vijeća, na koji se mogu javiti kandidati gotovo svih zainteresiranih institucija i civilnih udruga, kojih je u Hrvatskoj više od 20.000.
"Taj je dio normi preširoko koncipiran, budući da Sabor, iz mnoštva prijavljenih, mora izabrati 11 veličanstvenih, koji postaju članovi Vijeća", kazala je Kosor, upozoravajući da, na taj način, saborska većina izravno utječe na sastav Vijeća.
Smatra da novim zakonom treba jasno odrediti koje institucije i udruge predstavljaju zainteresiranu stručnu i drugu javnost koja mora biti zastupljena u Vijeću.
Te bi udruge potom potpuno neovisno izabrale vlastite kandidate za Vijeće, kazala je Kosor, dodajući kako se zakonom može otvoriti i mogućnost da u Vijeću sjedi i nekolicina saborskih zastupnika, ali da njihov broj ne smije bitno utjecati na rad Vijeća.
Na pitanje hoće li izrada novog zakona utjecati na činjenicu da je Vijeće nedavno raspisalo natječaj za imenovanje stalnoga glavnog ravnatelja HRT-a, Kosor je odgovorila kako se Vlada ni na koji način neće miješati u funkcioniranje HRT-a niti u rad Vijeća.
"Vlada radi svoj posao, neovisno o odlukama Vijeća koje je imenovano i koje radi ono što misli da bi trebalo raditi", naglasila je.
Upozorila je da Vijeće trenutno radi u krnjem sastavu, jer je Slobodan Uzelac, koji je izabran na dužnost u izvršnoj vlasti, dao ostavku na članstvo u Vijeću.
Podsjetila je i da je Uzelac u Vijeće izabran na prijedlog nekadašnje saborske većine, koja je sada, uvjetno rečeno, postala manjina.
Budući da je šest članova Vijeća izabrano na prijedlog većine, a da je pet članova predložila manjina, potpuno je nejasno kako bi Sabor trebao odlučiti o jedanaestom članu, koji Vijeću sada nedostaje, budući da je omjer snaga u parlamentu u međuvremenu promijenjen, smatra Kosor.
Vijeće HRT-a prošli je saziv Sabora imenovao na svojoj posljednjoj sjednici, u listopadu prošle godine, nakon višemjesečnog usuglašavanja parlamentarnih klubova, a čak godinu i pol od donošenja Zakona o HRT-u.
Kosor je upozorila da, uz nejasnoće oko biranja članova Vijeća, važeći zakon ima i niz drugih nedostataka, zbog kojih se otvara mogućnost njegova interpretiranja u dnevnopolitičke svrhe.
"Zakon je pun kaučuk normi, koje se mogu interpretirati kako se kome svidi, i to je jedan od razloga za donošenje novoga", kazala je Kosor, naglašavajući kako HDZ-u, unatoč činjenici da je na vlasti, "ne pada na pamet interpretirati važeći zakon", jer bi, smatra, "svaka interpretacija bila loša i potpuno pogrešna".
Hrvatsku radio-televiziju zakon opisuje kao javnu ustanovu u državnom vlasništvu, koja ostvaruje javni interes u području priopćavanja.
Trenutačno HRT zapošljava oko 3.500 osoba, s prosječnom mjesečnom plaćom od oko 4.400 kuna, a za tu medijsku kuću u prosjeku mjesečno radi i još 500 do 1.000 honorarnih suradnika.