INVESTITOR Pelješkog mosta, Hrvatske ceste, iako nisu dio proračuna, jednom trećinom se financiraju iz trošarine na benzin, koja je u njihov budžet prebačena iz proračuna.
S toga, rasprava o tome je li gradnja jednog od najvećih mostova u Europi dio proračuna ili ne, sasvim krivo postavljena, rekao je za Slobodnu Dalmaciju ekonomski analitičar Mladen Vedriš. "Ovdje je ključno koliko je državni proračun izložen prema poslovanju Hrvatskih cesta, a to će pitanje možda doći u žižu kad se zahukta investiranje u pelješki most", kazao je.
Isto tako, pošto se osim spomenute trećine prihoda, Hrvatske ceste financiraju jednom trećinom iz kredita te zadnjom trećinom iz više manjih izvora prihoda, nameće se pitanje njihovog poslovanja u izgradnji Pelješkog mosta i hoće li ono biti dovedeno u pitanje, kad se krene s ubrizgavanjem novca u taj projekt.
Projekt izgradnje veći od godišnjeg budžeta Hrvatskih cesta?
Naime, ovogodišnji budžet Hrvatskih cesta iznosi milijarde i 663 milijuna kuna, a radovi na mostu procjenjuju se na iznose od milijardu i 950 milijuna kuna, prema ponudi konzorcija izvođača, do čak pet milijardi kuna u konačnici, i to bez cijene pristupnih cesti.
Nerazumno bi bilo da su hrvatske ceste u projekt izgradnje tog mosta krenule bez detaljnih analiza u vlastite financijske kapacitete, rekao je za Slobodnu Stanko Kovač. "Treba voditi računa o tome da su Hrvatske ceste, primjerice, u odnosu na Hrvatske autoceste hendikepirane u stjecanju prihoda jer nemaju vlastitih prihoda od naplate cestarina ni izdaleka kao HAC. Koliko mi je poznato, ni za pelješki most se ne spominje naplata cestarine", dodao je.
Imajući to na umu, valja se zapitati i kojim će to sredstvima Hrvatske ceste održavati most, nakon izgradnje, osim eventualnim novim kreditima, no svaki njihov dug, pošto su javno poduzeće, prelazi u ukupni dug države, zaključio je Kovač.
K.S.
Foto: Ilustracija