On tvrdi kako za sazivanje nove konferencije o BiH već postoji značajna potpora u inozemnoj i domaćoj javnosti. "Neke europske zemlje ponudile su svoje gostoprimstvo za međunarodnu konferenciju koja bi se mogla održati već u rujnu ili početkom jeseni", pojasnio je bošnjački član Predsjedništva BiH.
Naglašeno promoviranje potrebe za izmjenama ustavno-pravnog ustroja BiH uslijedilo je nakon nedavna Tihićeva puta u Bruxelles gdje je na poziv Europske komisije boravio zajedno s predsjednikom HDZ-a Hrvatske Ivom Sanaderom i srbijanskim političarem Miroljubom Labusom.
Tihić tvrdi kako je tada izravno ohrabren da nastavi s naporima za ustavne promjene u svojoj zemlji. Incijativu za izmjenu Ustava BiH, odnosno Daytonskog sporazuma čiji je taj dokument sastavni dio, Tihićeva SDA "gura" još od 2001. godine.
Ta je ideja odmah naišla na potporu umjerenih političkih stranaka, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) nije imala ništa protiv dok su se bosanski Srbi tome odlučno protivili.
Komentar međunarodnih organizacija u BiH, prije svega Ureda Visokog predstavnika (OHR), bio je kako nitko nema ništa protiv ustavnih promjena no one moraju uslijediti kao rezultat dogovora zainteresiranih strana.
Sam Visoki predstavnik Paddy Ashdown u izjavi medijima u povodu prve obljetnice svog mandata u BiH ranije ovog tjedna je ponovio kako nametanja ustavnih promjena neće biti te da one mogu uslijediti isključivo temeljem dogovora.
Ovakvo Ashdownovo stajalište implicira međutim kako se promjenama Ustava ne treba nadati jer na suglasnost srpske strane ne treba računati. To je u nedavnom intervjuu beogradskoj "Politici" potvrdio i predsjedatelj Predsjedništva BiH Borislav Paravac. On je kazao kako Dayton za njega i za Srpsku demokratsku stranku (SDS) ostaje nedodorljiv te da sve promjene u BiH moraju biti sukladne i unutar okvira mirovnog sporazuma potpisanog 1995. godine.
Očuvanje autonomije entiteta cilj je za kojega se bosanski Srbi ogorčeno bore suprotstavljajući se i dalje svemu što znači jačanje države, njenih institucija pa čak i simbola.
Paravac je tako čak odbio dati suglasnost da državno Predsjedništvo bude pokrovitelj obilježavanja 800 obljetnice vladavine Kulina Bana držeći kako je to stvar "samo jednog entiteta", u ovom slučaju Federacije BiH.
Da to nije samo Paravčeno osobno mišljenje potvrdio je i premijer Republike Srpske Dragan Mikerević, član Partije demokratskog progresa (PDP) na čijem je čelu ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić. On je novinarima u Banja Luci kazao kako Thićeve najave drži potpuno neprimjerenima i štetnima za BiH, posebice jer bi rasprave o promjenama Ustava zaustavile očekivane reforme u oblasti gospodarstva.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i HDZ BiH do sada su opetovano isticali kako je vrijeme za razmišljanje o racionalizaciji unutarnjeg ustroja BiH koji je skup i neracionalan.
Komentirajući Tihićeve prijedloge Čović je kazao kako osobno i dalje ostaje pri ovakvim stajalištima e da su promjene potrebne no uz uvažavanje činjenice kako je BiH država tri jednakopravna naroda.
I prema Tihićevu i Čovićevu mišljenju, najveći prroblem mogao bi biti definiranje vitalog nacionalnog interesa i načina njegove zaštite. Taj je mehanizam ugrađen u gotovo sve strukture države i njenih tijela no to često doprinosi blokadama i neučinovitosti u radu.