MARS oduvijek nas Zemljane fascinira kao planet; što zbog svoje crvene boje, što zbog svoje blizine. Već od davnih vremena spekuliralo se o postojanju života na tom Crvenom planetu, od tuda i naziv Marsovci, termin kojim vrlo često u šali nazivamo vanzemaljce, odnosno bića koja nisu s našeg planeta.
Znanstvenici su dugo smatrali da je Mars suh i pust planet. Tek su u posljednjih nekoliko godina otkrili da na njemu ima vode te da čak postoji mogućnost da se na Marsu nalaze podzemna jezera.
Takve spoznaje ohrabrile su znanstvenike na daljnja istraživanja kojima je bio cilj otkriti je li se na Crvenom planetu, u određenim uvjetima, ipak razvio život, piše Science Alert.
Ipak ima uvjeta za život
Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature Geoscience, u naslagama ispod površine Marsa moglo bi biti molekularnog kisika, ključnog sastojka za razvoj života na Zemlji. Kisik u tom obliku dovoljan je preduvjet za razvoj mikroba ili čak složenijeg oblika života poput spužvi. Stoga su znanstvenici počeli ozbiljnije razmišljati o realnoj mogućnosti da takav oblik života postoji na području Marsa gdje ima molekularnog kisika. Najviše naslaga s molekularnim kisikom nalazi se u blizini polova na Marsu.
Mars je prije 3.800,000.000 do 4.000,000.000 godina bio mnogo sličniji Zemlji i imao je upravo one uvjete koji su potrebni za stvaranje prvih oblika života. Imao je gustu atmosferu, magnetsko polje, vulkansku aktivnost, a voda je tekla po površini planeta.
Danas Crveni planet izgleda mnogo drugačije. Na njemu je hladno i suho. Temperature se kreću između 5 do 10 Celzijevih stupnjeva po danu i između -100 do -120 stupnjeva noću. Atmosferskog tlaka skoro uopće nema, što bi značilo da bi voda u tekućem stanju na površini planeta, kada bi je i bilo, odmah isparila.
Najnoviji rover ExoMars mogao bi naći život
Najnovije istraživanje pokazalo je da bi se zbog odgovarajućih temperatura i odgovarajućeg tlaka u naslagama ispod površine Marsa, u njima mogla otapati manja količina kisika.
Koristeći atmosferski model, istraživači su proučavali topljivost kisika na različitim lokacijama planeta. Otkrili su da bi se lokaliteti s otopljenim molekularnim kisikom mogli nalaziti po cijeloj površini Crvenog planeta, ali ponajprije u blizini polova.
S obzirom na to da NASA-ini roveri (vozila) mogu bušiti samo 2 centimetra ispod površine, znanstvenici polažu velike nade u rover ExoMars koji može bušiti i do dubine od dva metra. ExoMars vozilo plod je suradnje ESA-e i Rusije i trebao bi biti lansiran 2020. godine. Stručnjaci se nadaju da će najnoviji model rovera moći istražiti područja na kojima se vjerojatno nalaze naslage s otopljenim molekularnim kisikom.