PREDIZBORNA kampanja vrijeme je za samopromociju, a to nitko ne radi neumornije od HDZ-a i još uvijek aktualnog premijera Andreja Plenkovića, koji je na čelu te stranke.
Plenković i ostali HDZ-ovci se, naime, u doslovno svakoj izjavi i svakom intervjuu hvale projektima koje si realizirali ili najavili, ali pritom zaboravljaju jednu "sitnicu" - čijim su novcem napravili to čime se hvale.
Kako se hvali Plenković?
"Uručili smo Intervencijski plan za Imotski te općine u Imotskoj krajini u iznosu 242 milijuna kuna, kao i za Cetinsku krajinu u Sinju vrijedan 150 milijuna kuna. To je doprinos revitaliziranju gospodarstva i turizma te zaštiti prirodne i kulturne baštine Dalmatinske zagore i Splitsko-dalmatinske županije"
"Za razliku od SDP-a koji je zazivao 400.000 otkaza, snažnim mjerama pomogli smo više od 100.000 poduzeća i očuvali 600.000 radnih mjesta. Unatoč okolnostima pandemije, u Hrvatsku je stiglo više od 300 tisuća turista".
Ovo su samo neke od Plenkovićevih izjava posljednjih dana.
HDZ vas uvjerava da su praktički sami platili modernizaciju KBC-a Rijeka
HDZ-ov plakat s natpisom "Jeste li znali tko je investirao u izgradnju i modernizaciju KBC-a Rijeka?", postavljen uz riječku obilaznicu, sugerira javnosti da je to napravio - HDZ.
Inače, KBC Rijeka je za projekt "Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka", vrijedan 49.849.881,15 kn, osigurala novac iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014-2020", što je predstavljeno prošle godine. Istovremeno, treba napomenuti i da je Hrvatska u 2019. godini u proračun EU morala uplatiti 496.596.756 eura. Taj novac dolazi iz hrvatskog proračuna, koji pak pune stanovnici Hrvatske kroz brojne poreze i parafiskalne namete.
Plenković se hvali time što su spiskali naših 4,5 milijardi kuna u propali Uljanik
Premijer Plenković ovih dana se hvali i rješavanjem krize u Uljaniku. Istaknuo je da je njegova vlada bila u stanju isplatiti 4,5 milijardi kuna za dugove Uljanika.
Te su dugove platili opet - porezni obveznici, a ne HDZ niti Plenković.
Porezni su obveznici u prvoj polovici 2019. platili preko dvije milijarde kuna jamstava koje je država dala propalim tvrtkama za kredite i druge obaveze.
>>Propalim smo firmama u šest mjeseci 2019. platili preko dvije milijarde kuna
U državnom proračunu za prošlu godinu za jamstva je bio predviđen iznos od oko 1,5 milijardi kuna, no propast brodogradilišta Uljanik znatno je povećala iznos plaćenih jamstava, kao što smo već spomenuli, na preko dvije milijarde kuna.
Kako se vidi iz izvještaja o državnim jamstvima, u prvom polugodištu 2019. isplaćeno je 2,09 milijardi kuna, od čega najveći dio za jamstva Uljaniku, i to 1,96 milijardi kuna, te brodogradilištu 3. maj u iznosu od 22,6 milijuna kuna. I godinu ranije, 2018., najveća jamstva, oko 2,5 milijardi kuna, plaćena su za Uljanik.
Kako su "riješili krizu" u Agrokoru?
Plenković se ovih dana hvali i kako je njegova vlada uspješno riješila krizu u Agrokoru.
>>Pokrenute arbitraže zbog Lex Agrokora
Treba podsjetiti kako je afera Agrokor, kao i sav ostali kriminal u Hrvatskoj, brzo pala u zaborav, no u veljači ove godine je stigla vijest da oni koji su u cijelom cirkusu sudjelovali - neće odgovarati, ali da bi na kraju sve skupa, kao i u bezbroj slučajeva do sada, mogli platiti porezni obveznici.
Naime, protiv Hrvatske su zbog Agrokora pokrenuta dva postupka. Prvi proces je pokrenula Raiffeisen, a drugi Adria Group Holding, tvrtka preko koje je nekad Ivica Todorić kontrolirao Agrokor. Republika Hrvatska je, prema navodima tužitelja, povrijedila bilateralne ugovore i međunarodno pravo donošenjem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, takozvanog Lex Agrokora. RBA Banka obratila se UN-u, dok se Adria Holding žalio Arbitražnom sudu Svjetske banke u Washingtonu. Izgubi li Hrvatska te sporove, nije teško pogoditi tko će platiti račun Plenkovićevog "spašavanja" Agrokora.
Jučer se pak premijer Plenković na sjednici vlade pohvalio očuvanjem radnih mjesta u vrijeme pandemije koronavirusa.
Kako su spasili radna mjesta? Naravno, našim novcem
Istaknuo je da je vlada u proteklih nekoliko mjeseci, od ožujka do lipnja, za radnike i poslodavce u privatnom sektoru isplatila 5,6 milijardi kuna naknada, čime je, navodi, omogućeno da na poslu ostane 600.000 radnika te da 100.000 poslodavaca nastavi svoje poslovanje.
Tu pak treba podsjetiti da je vlada novac za te mjere koje je plaćala radnicima i poslodavcima zapravo uzela od njih samih kroz razne poreze i prireze na plaće te ostale poreze poput PDV-a.
>> Nama porezi, njima veće plaće
Uzimaju nam sve više novca
Prihodi od PDV-a u Hrvatskoj su već godinama u snažnom porastu pa su tako u nešto više od 10 godina porasli za oko 10 milijardi kuna.
Plenković je u listopadu prošle godine donio odluku da se odustaje od smanjenja PDV-a, s 25 na 24 posto, pretvoreno u kune to iznosi oko dvije milijarde kuna koji bi ostali u privatnom sektoru. Možda kod potrošača kroz smanjenje cijena, možda kod poslodavaca kojima bi se time otvorio prostor za povećanje plaća.
"Osigurali smo zdravi gospodarski rast, porezna rasterećenja, rast plaća i mirovina, smanjili javni dug te potaknuli otvaranje 110.000 radnih mjesta", hvali se Plenković trošenjem našeg novca na sva zvona, što je danas i objavio na svom Twitteru.
I tako unedogled.
Svatko zna da nije nikakav problem trošiti tuđi novac. Ali hvaliti se time kao nekim velikim postignućem - to je već "malo" previše, pa čak i od Plenkovića.