"IAKO je turizam jedna od najvažnijih grana hrvatskog gospodarstva, ne može samo turizam izvući Hrvatsku iz gospodarske krize! Umjesto toga realno je očekivati od turizma da bude jedna od najvažnijih karika koja doprinosi i koja će u budućem razdoblju doprinositi izlasku naše zemlje iz krize. Uostalom, zapitajmo se, gdje bi danas bila Hrvatska da nema turizma", naglasio je u razgovoru za Index predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Boris Žgomba, a neposredan povod za "turističku priču" bilo je obilježavanje Svjetskog dana turizma.
Žgomba će ovu godinu posebno pamtiti po poslovnom uspjehu, s obzirom na to da je njegova turistička tvrtka Uniline ove godine ostvarila izniman poslovni rezultat, odnosno 25-postotni rast prihoda u odnosu na prošlu godinu. Tako je u vrijeme otežanih uvjeta u gospodarskom poslovanju ostvaren prihod od 175 milijuna kuna, kao i brojka od 300.000 gostiju koji su koristili usluge Unilinea. Uz to, povećan je i broj zaposlenika sa 110 na 150 pa i ne čudi podatak da je tvrtka spremna na širenje do pozicije ključnog regionalnog igrača u turizmu.
"Mora se priznati da je sezona bila izuzetno dobra, a tome je doprinijelo više faktora. Od onog da je Ministarstvo turizma subvencioniralo programe koji su se odnosili na predsezonu i posezonu te tako neposredno doprinijelo produženju turističke sezone, pa do činjenice da smo imali izuzetno lijepo vrijeme što je opet dovelo do značajnijeg rasta u kamping turizmu", kaže Žgomba istaknuvši kako najviše njegovih klijenata dolazi iz Njemačke i Italije. Također upozorava zapravo na manjkavu metodologiju izračuna koliko je zapravo neka sezona uspješna. Naime, kao osnovna brojka uzima se broj noćenja te dolazaka turista, no nedostaje prava financijska slika koliko se zapravo utržilo.
Već se osjeća strah od raspleta u eurozoni
"Nisam baš sklon mišljenju da bi te brojeve trebalo imati Ministarstvo turizma, prije će biti da je stvar u HNB-u ili Zavodu za statistiku, no slažem se da bi trebala postojati temeljitija metodologija izračuna koliko zapravo turist troši u Hrvatskoj. Ako se to i dalje radi na način da se gosta anketira na izlazu iz Hrvatske koliko je zapravo potrošio, jasno je koliko je to manjkavo", kaže Žgomba u razgovoru za Index komentirajući posljednje brojeve o tekućoj turističkoj sezoni.
Čelnik UHPA-e kaže kako su već krenule pripreme za sljedeću sezonu, a već se i nazire strah od događanja na financijskim tržištima eurozone, a trenutno su sve oči uprte u Grčku. Uspjeh sljedeće sezone mogao bi ovisiti od raspleta u eurozoni.
"Teško je u ovoj fazi predvidjeti rasplet događaja, no opet s druge strane u posljednjih pet godina razvidan je trend kasnijih rezervacija što znači da će naši klijenti odgađati odluku o odmoru do posljednjeg trenutka. Do tada naša zemlja mora napraviti sve kako bi se izborila kao najbolja i najpovoljnija destinacija", kaže Žgomba dodajući kako je zapravo trend kasnijih rezervacija krenuo u posljednje vrijeme pa je turističke brojke zapravo teško predviđati početkom godine. Osim financijske neizvjesnosti za ovaj trend zaslužne su moderne tehnologije odnosno on-line ponuda koja omogućava planiranje, putovanje i rezervaciju kapaciteta svega par dana prije odlaska u željenu destinaciju.
Hrvatskoj puna usta turizma, a nemamo strategiju
Iako Žgomba kaže kako su u Ministarstvu turizma ove godine napravili sve za produženje i uspješnu sezonu ipak tinja nezadovoljstvo prije svega činjenicom da Hrvatska vlada, koja turizam priznaje kao jednu od najvažnijih gospodarskih grana, nikada nije i donijela Strategiju razvoja.
"Već godinama se to čeka, odnosno da politika i gospodarstvo, kao i ljudi iz struke, napokon definiraju koji putem treba ići hrvatski turizam. Svima su puna usta turizma, no strategiju kao temeljni dokument nemamo. Strategija je bitna ne samo za planiranje budućih kapaciteta, određivanja Hrvatske kao turističke destinacije nego i kao podloga kako i koje kapacitete implementirati u prostorne planove", kaže Žgomba podsjećajući kako je Institut za turizam odnedavno zadužen za izradu dokumenta, a prema najavama i UHPA bi se trebala priključiti u izradi u završnom dijelu nacrta strategije.
Što će Dubrovniku 10 kruzera u jednom danu?
Konkretan primjer "vrludanja" je zamjetan na primjeru Dubrovnika koji na Srđu predviđa golf terene koji se vežu uz elitni turizam, a s druge strane "muči se" s turistima na kružnim putovanjima koji doslovno onemogućavaju pješački promet u staroj gradskoj jezgri. No, Žgomba kaže kako je i taj problem rješiv, odnosno da je nužno iznaći kompromisno rješenje.
"Sigurno da Dubrovniku ne treba 10 kruzera u jednom danu, kao što smo imali slučaj ove godine. Tada je i normalno da gledamo slike gužvi. Stvar je u kvalitetnom planiranju. U tom slučaju Dubrovnik može 'živjeti' sa 'svojim' turistima kao i onima koji dolaze s kruzera te sutra s golf-turistima", kaže Žgomba na kraju.