U Republici Češkoj, zemlji nove Europe koja je prva glasovala u petak i u subotu, odaziv je bio tek 29 posto, prema procjeni javne televizije CT. Tamošnji su analitičari predviđali odaziv od 40 posto.
U Latviji koja je glasovala u subotu, na izborima je sudjelovalo 40,71 posto birača, kažu službeni podaci.
Poljskoj je u nedjelju bila suočena s još lošijim stanjem budući da je do 12 sati na birališta izašlo tek 5,83 posto birača.
U Estoniji je do 16 sati odaziv bio 21,2 posto, ali je 7,8 posto Estonaca glasovalo ranije, a u Mađarskoj do 15 sati odaziv je bio 25,5 posto.
U Sloveniji, zemlji koja slovi kao eurozanesenjak, do 11 sati na birališta je izašlo samo 8,3 posto birača, a predviđa se da konačni postotak neće biti veći od 30 posto.
Za Slovačku dosad nisu objavljene nikakve brojke, ali je istraživanje objavljeno u petak predviđalo da se 74 posto birača neće odazvati na europske izbore.
U Litvi bi europske izbore moglo spasiti istodobno održavanje predsjedničkih izbora na kojima bi se trebao izabrati nasljednik smijenjenog predsjednika Rolandasa Paksasa. "Očekujem odaziv iznad 50 posto", izjavio je predsjednik izbornog povjerenstva Zenonas Vaigauskas nakon prvih podataka s birališta oko podneva.
Među novim članicama EU-a dobrim se ponašanjem ističu samo Malta i Cipar. Malta koja je glasovala u subotu, mogla bi čak ponijeti naslov najbolje u EU-u dvadesetpetorice, s odazivom od 82 posto. Na Cipru, gdje vlada velika vrućina i gdje je glasovanje prema zakonu obvezatno, prije podneva je glasovalo 34,5 posto birača.
(Hina) xvrad ymaš