Podatci globalnoga izvješća o konkurentnosti za 2003./2004. Svjetskog gospodarskog foruma "svrstavaju" Hrvatsku na 62. mjesto kada je riječ o indeksu konkurentnosti, a na 53. mjesto između 95 zemalja u odnosu na indeks mogućnosti rasta, podsjetio je Vedriš.
To je pak, istaknuo je, prilično neugodna spoznaja zato što upozorava da je trend u Hrvatskoj zabrinjavajući jer smo se u svemu "odsklizali" u odnosu na stanje u kojemu je Hrvatska bila 1994. na početku stabilizacijskoga programa.
Vedriš smatra da je u takvo stanje Hrvatska došla zato što je primijenila krivi model, odnosno, kako je rekao, počinila "tvorničku grešku" jer se na prvom mjestu inzistiralo na stabinom tečaju kune, dok su tranzicijske zemlje poput Slovenije i Mađarske vodile realističnu tečajnu politiku.
I dok, kako je rekao Vedriš, još čekamo razvojnu fazu, pravi ispiti koji čekaju Hrvatsku su kopenhaški kriteriji iz 1993. - izgradnja stabilnih institucija, normalno funkcioniranje tržišne ekonomije, postizanje razine stručne sposobnosti koja jamči ostvarivanje postavljenih zadaća, kao i administrativnoga te pravnoga kapaciteta.
U odnosu na te teške ispite, teme kojima se posebice bavi hrvatska javnost, kao što su Haški sud ili povratak izbjeglice, tek su kolokviji, smatra Vedriš.
Ali, istaknuo je, nema izgubljenih situacija, a bitka za boljitak Hrvatske je gotovo 80 posto u našim rukama.
Ipak, dodao je Vedriš, nije loše osvrnuti se i na iskustvo nama susjedne Slovenije, koja je na svojemu putu u Europsku uniju imala čvrst uzor i zagovornika u Luxembourgu .
Na pitanje koja bi država u tom smislu mogla biti zagovornik Hrvatske, Vedriš je odgovorio da je po njegovu mišljenju Irska taj "glavni brod" za Hrvatsku, ali uz pomoć Italije i Njemačke kao "remorkera".
(Hina) xip yln