SABORSKO Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa uskoro će obilježiti dvije godine rada kroz koje su raspravljali o 100-njak dužnosnika koji su bili prijavljeni za sukob interesa, a kako nam je kazao predsjednik Povjerenstva Josip Leko devet dužnosnika bilo je u sukobu interesa.
Iako prvi saziv Povjerenstva datira od 2004. godine, s radom je počeo tek drugi saziv 2005. godine kada su izglasani članovi koji i danas sjede u Povjerenstvu.
Povjerenstvo djeluje na temelju Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, Zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti te Pravilnika o unutarnjem ustroju i postupku. Sastoji se od sedam članova koji između sebe biraju predsjednika. Članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove. U prijedlogu za člana Povjerenstva vodi se računa o njegovom radu i ugledu.
Četiri člana Povjerenstva imenuju se iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora, a ostali članovi su ugledni javni djelatnici, s time da dva člana Povjerenstva ne mogu biti iz iste političke stranke, odnosno dva su iz stranaka vladajuće većine dok su dva iz oporbenih stranaka. Predsjednik Povjerenstva ne smije biti član stranke koja obnaša vlast.
Članovi Povjerenstva imenuju se na vrijeme od sedam godina, a još pet godina tu dužnost vršit će SDP-ovac Josip Leko, predsjednik Povjerenstva, nezavisni zastupnik Nikola Mak, zamjenik predsjednika, HDZ-ovka Marija Bajt, HSP-ovac Pejo Trgovčević, te nestranački članovi Zlata Đurđević, Zorislav Antun Petrović i Deša Mlikotin Tomić.
"Moje stajalište je od prvog dana bilo da bi Povjerenstvo trebalo biti sastavljeno od politički neovisnih ljudi, nestranačkih osoba, uglednih građana Republike Hrvatske. Povjerenstvo nema nikakvih sankcija već samo gradi autoritet u javnosti, odnosno zadatak je Povjerenstva odlučiti je li netko savjesno, odgovorno i pošteno postupio prema građanima obnašajući svoju dužnost ili nije." - rekao je za Index predsjednik Povjerenstva dodajući kako niti on ne bi, zapravo, trebao biti u Povjerenstvu.
"No, moja uloga je da provodim važeći Zakon, odnosno da ga pokušam sprovesti, i nije na Povjerenstvu da odlučuje tko treba biti članom istoga. Sabor je donio tu odluku i smatramo da oni znaju zašto tu donijeli takvu odluku" - govori nam Leko o izboru članova Povjerenstva.
Komentirajući današnju odluku Povjerenstva prema kojoj je odgovor dužnosnika Ive Sanadera na zahtjev Povjerenstva valjan, Leko kaže kako se nije složio s tom odlukom jer smatra da je Sanader morao odgovoriti na pitanja Povjerenstva o svojoj imovini, kako je do nje došao, kada i zašto ju je prijavio tek na kraju mandata. "Morao je odgovoriti na ta pitanja koja zakon predviđa u takvim situacijama, a iz toga bi se dalo zaključiti traže li odgovori da se postupak nastavi ili bi Povjerenstvo bilo zadovoljno s odgovorima i građanima prepustilo ocjenu njihove vjerodostojnosti" - rekao nam je Leko.
Komentirajući pak odluku Povjerenstva koje je odlučilo da je istarski župan Ivan Jakovčić u sukobu interesa jer je 2004. godine od Grada Poreča kupio nekretnine za koje je tražio odgodu plaćanja čime je svoj privatni interes stavio iznad javnog i tako kršio zakon o sprječavanju sukoba interesa, Leko je kazao kako je na Povjerenstvu sada da objavi odluku i njihov posao time je završen. "Sve drugo je u okviru drugih tijela Republike Hrvatske" - kaže Leko dodajući kako smatra da je, prema njegovom mišljenju, dužnosniku dovoljna kazna da se javno kaže da je u sukobu interesa.
Na upit smatra li da bi Povjerenstvo trebalo dobiti ovlasti u vidu sanckioniranja dužnosnika koji su u sukobu interesa, Leko odgovara: "Ne mislim da bi Povjerenstvo trebalo imati veće ovlasti, nego da bi trebalo izgraditi demokratske standarde koje bi trebali čuvati dužnosnici, a mi smo tu da upozorimo i ja, Zoran Petrović i još jedan član smo to danas pokušali." - dodaje Leko.
Josip Leko za kraj je napomenuo kako je vrlo zanimljivo da su sve dosadašnje odluke Povjerenstva bile jednoglasne, dok su današnje donesene demokratski ali preglasavanjem. "Stoga treba pregledati zapisnik i vidjeti u čemu se nismo složili i što je bilo sporno" - zaključuje Leko.
A.H.