Upozorila je da velik dio Roma živi od socijalne pomoći i dječjeg doplatka, te je istaknula nužnost školovanja i naobrazbe Roma koji bi se na taj način, kaže, kvalificirali za posao i ubuduće sami odlučivali o svojoj sudbini.
Predsjednik saborskog Kluba nacionalnih manjina Furio Radin naglasio je da se pitanjem zapošljavanja Roma može kvalitetno baviti samo uz puno poštovanje prema Romima i njihovoj tradiciji.
"Nemojmo samo donositi deklaracije o Romima, već ih poslušajmo kako bismo pristupili problemu njihova zapošljavanja", dodao je.
Na okruglom stolu, na kojemu sudjeluju i predstavnici Vijeća Europe i Europske komisije nadležni za prava Roma, kao zapreka sustavnom zapošljavanju Roma navedeno je i to što je od 20 milijuna kuna, predviđenih Nacionalnim programom, izdvojeno tek deset posto tog novca.
Primjerice, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), koji bi, prema Programu, trebao biti nositelj više mjera za zapošljavanje Roma, za ovu godinu nije dobio ni kune za tu namjenu.
Većim problemom ocijenjeno je i to što još uvijek nije poznat točan broj Roma u Hrvatskoj - u prošloj godini Romima se izjasnilo nešto manje od 9500 osoba, dok ih je, prema podacima Vijeća Europe, u Hrvatskoj između 30 i 40 tisuća, a samo ih je 6,5 posto stalno zaposleno.
Među mjerama, kojima se želi potaknuti zapošljavanje Roma, navedeni su programi javnih radova, kao što je Romi za Rome (izgradnja infrastrukture za romska naselja), Romi za lokalnu zajednicu (zaštita okoliša, komunalne djelatnosti, šumarstvo i poljoprivreda), osposobljavanje i zapošljavanje (opismenjavanje, stjecanja znanja i vještina na radnom mjestu do stjecanja zanimanja).
Tu su i programi samozapošljavanja u nevezanom obrtu, evidentiranje i uključivanje Roma u pripreme za zapošljavanje u HZZ-u kako bi im se utvrdila radna sposobnost, dominantno zapošljavanje Roma u sustavu prikupljanja sekundarnih sirovina za recikliranje, te sufinanciranje zapošljavanja.