Rutkowski navodi da Hrvatska među tranzicijskim zemljama ima jednu od najnižih stopa stvaranja radnih mjesta. Kod nas ona iznosi svega 3,5 posto, dok je, primjerice, u Letoniji gotovo 10 posto ili u Bugarskoj 7 posto.
Po njegovoj ocjeni, umjesto donošenja nove zakonske regulative na području radnih odnosa, uputnije je osigurati mjere za dosljedno poštivanje postojećih zakona, te liberalizacijom tržišta rada otvoriti prostor za nove tvrtke "koje u učinkovitom gospodarstvu mogu apsorbirati radnu snagu koja ostaje bez posla u starim tvrtkama".
O važnosti fleksibilizacije tržišta rada govorio je i direktor USAID-ovog Projekta tripartitnog dijaloga u Hrvatskoj Joe Lowther, ističući bitnu ulogu socijalnih partnera u poticanju razvoja gospodarstva temeljenog na znanju i stručnom usavršavanju radnika i menadžmenta.
"Zaposlenici i tvrtke se moraju prilagođavati promjenama u domaćem i svjetskom gospodarstvu, pratiti trendove u proizvodnji i novim znanjima, jednom riječju - trebaju maksimalno poticati fleksibilnost u svim područjima rada", kazao je Lowther.
Na skupu je istaknuta i važnost novih oblika posredovanja pri zapošljavanju, posebice agencija za privremeno zapošljavanje koje kod nas, zbog birokratskih i zakonskih barijera, još nisu zaživjele, iako su u svijetu vrlo raširene, a njihov je doprinos dinamičnijem zapošljavanju golem.