Opasna neonacistička grupa iz Švedske proširila se i u Dansku. Tko su oni?

Screenshot: YouTube

OVOG proljeća tri su čovjeka u danskom gradu Aalborg bacila smeće ispred ulaza zgrade u kojoj živi gradski savjetnik Lasse P.N. Olsen s porukom da su otpaci skupljeni u toj četvrti te da bi političari trebali više čistiti. No to nije bio protestni čin aktivista za zaštitu okoliša, kako piše Euronews, već pripadnika Den Nordiske Modstandsbevægelse (DNM), odnosno Nordijskog pokreta otpora.

Nordijski pokret otpora - neonacistička organizacija porijeklom iz Švedske

Riječ je o neonacističkoj organizaciji osnovanoj u Švedskoj kojoj je cilj stvaranje etnički čiste nordijske nacije. I iako grupa otvoreno ne zaziva nasilje, osim u samoobrani, njihovi članovi se ne libe napada noževima i otvorenih sukoba s neistomišljenicima. Istraživači i aktivisti koji se bave ovim grupama zabrinuti su zbog sve učestalijeg nasilničkog ponašanja grupe.

Koriste noževe i pale okupljališta izbjeglica

Uz njih se vezuje više nasilnih napada na imigrante, ali i one koji se ne slažu s njihovom ideologijom. Tijekom prosvjeda u Finskoj 2016. godine jedna je osoba umrla nakon što ju je pripadnik DNM-a udario u pluća. U Gothenburgu su tijekom 2016. i 2017. godine podmetnuli nekoliko zapaljivih naprava u kafiće u kojima se okupljaju izbjeglice te je nekoliko ljudi ozlijeđeno. 

Iz Švedske se proširili na Finsku, Norvešku te potom i Dansku

Najviše članova imaju u Švedskoj u kojoj su osnovani prije 21 godinu, nakon čega su se proširili na Finsku 2008. godine te Norvešku 2011. godine. A kako piše Euronews odnedavno su se koncentrirali i u Danskoj.

U isto vrijeme kad su bacilli smeće pred kućom savjetnika Olsena, slične akcije napravili su ispred prilaza kuće danskog ministra  za okoliš i hranu Jakoba Ellemann-Jensena te nekoliko drugih administrativnih zgrada. 

Jedan od članova, koji je rekao da se zove Jacob Andersen, putem emaila odgovorio je na upite Eronewsa o prisutnosti DNM-a u Danskoj. Ispričao je kako su navedene prosvjedne akcije imale za cilj danskoj javnosti poručiti kako je organizacija utemeljena i u Danskoj.

Također je objasnio kako se pridružio grupi jer vjeruje da je to jedina organizacija koja je dovoljno “jaka, organizirana I disciplinirana” da može imati utjecaja, no nije želio iznijeti koliko u Danskoj ima članova. 

Nizak utjecaj no u stalnom porastu

Istraživači koji nadziru rad ove grupe tvrde da je njihov utjecaj još uvijek relativno nizak, no da je u posljednjih nekoliko godina u porastu.

“Primjećujemo stalan porast organizacije u posljednje tri godine”, izjavio je Jonathan Leman, istraživač iz švedske antirasističke fondacije Expo dodavši kako je to zabrinjavajuće jer je riječ o najradikalnijoj organizaciji koja zahtijeva veliki angažman od svojih članova te je poprilično nasilna prilikom suprotstavljanja političkim oponentima, policiji i ostalima.

Fizički obračun s političkom neistomišljenicom

Dokaz njihove smjelosti u javnosti i sklonosti nasilju je i ovoljetna švedska politička konferencija u Almedalenu gdje je jedan od njihovih članova gurnuo ženu, političku neistomišljenicu na pod nakon verbalne prepirke što je snimljeno kamerama. Ove godine je broj njihovih članova koji su prisustvovali toj konferenciji bio dvostruko veći nego prošle godine, a nadaju se osvojiti vijećnička mjesta u nekoliko gradova na sljedećim lokalnim izborima  u Švedskoj.

Broj članova raste i u Finskoj, ranije ovog mjeseca njih tristotinjak protestiralo je u gradu Turku, a sljedeće subote marširat će i Stockholmom.

Član DNM-a planirao ubojstvo švedskih novinara

Na meti su im i mediji. Jedan njihov član uhićen je ovog mjeseca jer je policija pronašla dokaze kako je planirao ubiti dvoje novinara.
Godinama je DNM bio jedna od nekoliko sličnih grupa u Švedskoj koje su okupljale nacionalističke pokrete u Europi, no nakon što je 2014. godine otvoreno ksenofobna stranka Swedes (Šveđani) nakon kraha na lokalnim izborima raspuštena, bijele rasističke grupe su se konsolidirale te je broj članova DNM-a naglo porastao. U nedavnom izvješću fondacije Expo, 94 posto članova rasističkih organizacija u 2017. godini bili su iz DNM-a.

Ne zna se točan broj članova

Iako točan broj njihovih članova nije poznat, istraživači sa Sveučilišnog centra za ekstremizam u Oslu pretpostavljaju da ih ima nekoliko stotina u Švedskoj, manje od sto u Finskoj te nekoliko desetaka u Norveškoj.

No čini se da interes za DNM raste: Expo je identificirao 111 novih članova u 2017. godini, od čega njih 47 nije prethodno imalo veze s neonacističkim grupama. DNM privlači nove članove u trenutku kad se politička klima u Švedskoj mijenja prema antiimigrantskim raspoloženjima i to uoči izbora u rujnu.

Istraživač Josh Lipowsky iz londonskog Counter Extremism Projecta smatra kako su i društvene mreže pomogle širenju propagande, ali i dijeljenje letaka i naljepnica s neonacističkim porukama.

“To je problematično jer stvara osjećaj progonjenja među članovima manjinskih grupa”, rekao je Lipowsky.

Dok se u Hrvatskoj neometano slave ustaška obilježja, Finska, Danska, Švedska i Norveška ozbiljno shvaćaju prijetnje desničara

No treba kazati kako su njihovi prosvjedi uvijek brojčano nadjačani kontraprosvjedima, a države u kojima djeluju ozbiljno shvaćaju opasnost koja prijeti njihovim širenjem. I dok u Hrvatskoj ustaška obilježja i pozdravi prolaze nekažnjeno, u Finskoj je sud DNM-u zabranio djelovanje, a postupak žalbe je u tijeku. U Norveškoj je pokrenut program za pomoć ekstremistima da napuste nacističke grupe, a u Danskoj skidaju njihove naljepnice te rade akcije protiv širenja njihovih poruka.

"Njihovo djelovanje se ne smije ignorirati"

Gradski savjetnik Olsen smatra da se njihovo djelovanje ne smije ignorirati.

“Pokazali su da znaju gdje živim i nisu se stidjeli doći mi pred kuću”, izjavio je Olsen za Euronews koji je o svemu napisao status na Facebooku. Njegova objava proširila se među mnogim Dancima, a on se nada da će time skrenuti pažnju na grupu za koju misli da ne bi smjela moći otvoreno djelovati. 

“Mislim da trebamo govoriti o prijetnjama ekstremne desnice, iako ona nije velika u ovom trenutku. Radije ću kazati da su tu, nego da ih ignoriram. Jer mislim da se ne mogu ignorirati”, izjavio je.

Pročitajte više