Ovršni zakon donijela je koalicija HDZ-SDP, a ne Hanžeković

Foto: Fah, Index

BILO JE gadljivo jučer gledati odvratne komentare na vijest o smrti Marijana Hanžekovića koji je, čini se, za mnoge postao personifikacija ovrha i ovršnog sustava – makar je samo provodio ono što su saborski zastupnici, izabrani od građana, izglasali svojom voljom. Nećemo o tome da takvim komentarima nije mjesto u zemlji gdje se većina građana smatra kršćanima, no ostavimo taj dio priče Crkvi.

Prosječan hrvatski građanin nikada neće prihvatiti da su propise o tome da dug od 100 kuna postane dug od 700 kuna zajednički donijeli SDP i HDZ. „Ma, gdje bi to moji!“ reći će. „Donijeli su to neki lobiji!“ dodat će drugi. Nevjerojatno je koliko ljudi želi relativizirati krivnju i odgovornost političkih stranaka, pa su onda glavni negativci – izvršitelji propisa. Nisu. Bitni su oni koji popise donose.

Sabor donosi propise, ne odvjetnici. Možemo danima pričati o nekom „odvjetničkom lobiju“, no lobiranje je sasvim legitimna stvar. Može svatko od nas lobirati za bilo što. Nemojmo skidati odgovornost s onih zaista odgovornih! Ovaj i ovakav Ovršni zakon predložila je vlada, i to ona SDP-ova 2012. godine i tada je ovaj i ovakav Zakon donesen. Upravo u doba tankoćutnih i socijalno osviještenih socijaldemokrata. Sve ostalo, naknade odvjetnicima, javnim bilježnicima, FINA-i, sve ono kada dug od 100 postane dug od 700 je posljedica tog Zakona. Nikakvih lobija, nego ručica u saboru.

Onda je došao HDZ koji je dvaput samo kozmetički mijenjao isti Zakon. Model ovrha ostao je isti. Zašto? Zato jer odgovara i jednima i drugima. I niti jedna jedina ovrha neće biti zaustavljena jer je umro Hanžeković ili jer umre bilo koji drugi odvjetnik. Njima je posao raditi po zakonu. A zakon su odredili političari, a političare su odabrali građani. A oko ovog pitanja, ovrha, SDP i HDZ su skoro identični, prava mala skladna koalicija koja ako ne misli baš isto, onda radi skoro isto. Da je građanima ovršni problem nešto važno – onda ne bi imali ovakav zakon. Ali građanima je bitno da ne vladaju „crni“ ili „crveni“, malo tko će kod biranja uzeti u obzir kakve tko donosi zakone, a posebno će se naći sami građani opravdavati i relativizirati „svoje“, u očajničkoj želji da opravdaju glasanje za ekipu koja će ih skinuti do gaća.

Ovrhe moraju postojati, ali kakve?

Ovrhe postoje i moraju postojati – jer inače dobar dio ljudi ne bi vraćao dugove, ne bi plaćao alimentacije, a i ne biste mogli izbaciti podstanare koji ne plaćaju najamninu. To nije sporno. Sporan je u način provođenja ovrha, posebno onih koje se zovu „ovrha temeljem vjerodostojne isprave“, tj. izvoda iz računa komunalnog društva, telekoma ili nekog trećeg. Maksimalno pojednostavljeno, taj izvod, koji firma uredno ima u svojim papirima, ide prvo kod odvjetnika koji doda jedan papir i naplati svoje, pa onda u javnog bilježnika koji naplati svoje i onda još i FINA uzme svoje, i tako dug od 100 kuna naraste puta pet ili sedam. Nekoliko takvih dugova i u problemima ste. A postoji bitno bolje rješenje!

Jedno od boljih je u nama susjednoj Sloveniji, o čemu je prije par godina u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci v. 36, br. 2, 1025-1050 (2015) pisao Marko Bratković, u izvrsnom članku „Reorganizacija ovrhe na temelju vjerodostojne isprave u Sloveniji“.

Iz članka prenosimo: „Od 1. siječnja 2008. prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u Sloveniji se mogu podnijeti i elektronički. Za podnošenje tih prijedloga i kasnije praćenje daljnjeg tijeka postupka u početku je postojao zaseban mrežni portal koji je od 1. ožujka 2012. nadomješten potportalom e-Izvršba (e-ovrha) unutar portala e-Sodstvo. (…) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u elektroničkom obliku može podnijeti svatko tko ima pristup internetu i valjanu e-adresu, neovisno o svom državljanstvu. Novi se korisnik u sustav na portalu e-Sodstvo jednostavno može prijaviti navođenjem samo svog imena i prezimena te e-adrese na koju će primiti svoju osobnu zaporku za prijavu. Tako jednostavna prijava pravnicima naviklima na pedantno predviđanje svih mogućih zlouporaba vjerojatno je predstavljala revolucionarno novi pristup uređivanju postupka. Slovenski se zakonodavac na to ipak odlučio inspiriran engleskim sustavom Money Claims Online iza kojeg stoji jednostavno pragmatičko pravilo da, ako je korisnik spreman platiti pristojbu i snositi pravne posljedice svoje prijave, njegovo je pravo izbora hoće li se i s kojom namjerom prijaviti.“ Autor navodi kako slično rješenje ima i Finska. Opširnije.

Takav sustav može raditi s pristojbom (koju plaća onaj koji daje prijedlog, ali naravno na kraju je plati dužnik) visine nekoliko desetaka kuna, koliki su stvarni troškovi informatiziranog sustava, slanja preporučene pošiljke i evidentiranja povratnice! I sve funkcionira čak i brže nego uz ovaj hrvatski skupi i potpuno bespotrebni postupak koji samo puni džepove nekih odvjetnika i javnih bilježnika.

Ukratko – uz bitno jednostavnije rješenje, slično slovenskome, dobili bismo gotovo jednake učinke koji se dobivaju sadašnjim skupim sustavom. Naravno da i dalje neplatišama prijeti ovrha, ali ne 50 kuna duga plus 500 troška, već možda 50 kuna duga plus 50 ili 100 kuna troška.

Političari vole bogate odvjetnike

Zašto nemamo takvo rješenje? Zato jer bi onda odvjetnici i javni bilježnici bitno manje zarađivali. Političari vole bogate odvjetnike i bogate javne bilježnike. Vole čak i siromašne građane jer onda mogu kao velike face dijeliti pomoć, od novca tih istih građana! Što će mnogi građani učiniti kada dođu u dugove i kada im nabiju bolesno velike naknade za zakašnjelo plaćanje komunalnih i sličnih računa? Neće se građani buniti nego će se ulizivati upravo političarima koji su uveli model koji bitno uvećava dugove, načelnicima, pročelnicima, zastupnicima kako bi dobio nekakvu pomoć. „Pomoz' državo, jadan ja!“ A onda se pojavi političar koji dijeli socijalu, prikupljenu od tih istih građana koji sada mole za pomoć! Pokojni Hanžeković s time svime zaista nema nikakve veze. On je samo koristio ono što su mu građani, putem svojih predstavnika omogućili. A sada će to isto koristiti drugi odvjetnici i javni bilježnici. Niti jedna ovrha neće stati. A i zašto bi?

Ovršeni i blokirani su produkt izbora građana

Narod u demokraciji ima upravo ono što zaslužuje. Pa i preko 300.000 ovršenih i blokiranih su upravo produkt želje naroda da im bude upravo tako. Pa u najsiromašnijim krajevima ove zemlje već 27 godina glasaju redom za iste! U nas je, čini se, dobiti ovrhu nešto ljepše nego dobiti na lutriji – jer ako dobiješ na lutriji ne možeš kukati, žaliti se i ponižavati, moleći od političara posao ili namještenje. Mislite da pretjerujem? Hajdemo vidjeti kada će ovih 300.000 blokiranih izići na ulice. Nikad. Izaći će Prvi svibnja i klanjati se političarima za porciju graha od 3 kune i pričati kako im je fino i kako dragi političari misle na njih. Svakome prema zaslugama. Ako mislite da je Hanžeković bio vaš problem – čovjek je umro, sada više nećete imati nikakvih problema s plaćanjem računa. Aha.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Pročitajte više