FOTOGRAFIJA plakata na kojoj trgovački lanac u Hrvatskoj nudi posao penzionerima – nešto sasvim uobičajeno od Sjedinjenih Država, preko Velike Britanije, do Južne Koreje, na Facebooku je prikupila na tisuće „sheranja“ i ogorčenih komentara kako se, eto, starijim ljudima ne da „časno živjeti u mirovini“, „družiti se s unucima“, „uživati u plodovima rada“, sve skupa na tone jeftine patetike.
Sve to samo govori o neradničkom mentalitetu Hrvata, o običaju guranja nosa u tuđe poslove i naročito – petljanju u život i sudbine drugih. A o potpunom nepoznavanju svijeta da i ne govorimo.
Hrvatski Zakon o radu omogućio je prije par godina da 65 više nije obvezna granica za odlazak u mirovinu, izvan javnog sektora to je godina kada vam u pravilu prestaje ugovor o radu, ali s poslodavcem se možete i drugačije dogovoriti, dakle ostati raditi. Nedavno je omogućeno da
umirovljenici rade do 20 sati tjedno, bez da moraju zamrznuti mirovinu. Sve je to prošlo dosta tiho dok prvi trgovački lanac nije javno ponudio rad umirovljenicima, sukladno zakonu, na pola radnog vremena, 20 sati tjedno. Kako umirovljenici imaju i manja porezna davanja, to je pogodno i poslodavcima.
Kukanje čim bi netko nešto – radio
Hrvati su se naglo digli. To je „ugnjetavanje“, to je ovo, to je ono – umjesto da stvari postave onako kao bi ih trebalo postaviti: ako vi niste umirovljenik koji želi raditi, onda vas sve ovo apsolutno ne tiče..
Argumentacije su smiješne: „Umirovljenici bi trebali biti kući s obitelji!“ Ako žele – bit će, neće se javiti na oglas. „Uzimaju mladima radna mjesta!“ Ekonomija nije jednostavno zbrajanje – dobra ekonomija stvara radna mjesta, do razine da nedostaje radnika (vidi: Njemačka, SAD, Kanada, Irska, Švedska, Norveška...). „Uzimaju mjesta studentima.“ Pa država je odredila satnice studenata i to što su sada nekima preskupi, javite se državi, netko pametan je već rekao da minimalce ne treba određivati.
Rad umirovljenika je uobičajen u svijetu
Ima tome petnaestak godina, našao sam se u Škotskoj. Moj domaćin je bio u britanskoj vojnoj mirovini (ratni veteran, ranjen na Falklandima). Naravno, u britanskoj vojsci ranjavanje nije bio razlog da ga pošalju u mirovinu – već je premješten na administrativno mjesto i otišao je u mirovinu tek par godina prije „civilnog“ roka. Vjerujem kako ne moram posebno objašnjavati da Velika Britanija iznimno cijeni svoje ratne veterane, da imaju odgovarajuću skrb i primjerena primanja. No, moj domaćin je uredno svake večeri par sati slagao robu u nekoj njihovoj verziji Lidla i dodatnu zaradu trošio na putovanja. To je nešto sasvim uobičajeno u razvijenim zemljama!
U Južnoj Koreji, gdje zbog ogromnog razvoja vlada nestašica radne snage, također zapošljavaju umirovljenike, štoviše imaju cijele pogone za starije osobe! Imaju i kompaniju „EverYoung“ koja zapošljava isključivo osobe starije od 55 godina. Smjene su od četiri sata, s 10 minuta pauze na kraju svakog sata. Zanimljivo, pokazali su se izvrsnima u raznim „pipavim“ poslovima i poslovima koji traže visoku koncentraciju za koje mladi nemaju strpljenja.
U reportaži CNA Insidera jedan od radnika, 83-godišnjak, kaže kako je naučio nove vještine i pohvatao brojna IT znanja i uživa u dolasku svakog jutra! Zasigurno se osjeća bolje od vršnjaka koji sjede kući, gledaju TV i pomalo se gase. Čovjek se našao u tome da utroši 4 sata na rad, druženje s ljudima, nove vještine. I što je tu čudno? Sigurno i u Hrvatskoj ima na tisuće onih koji će radije nešto raditi i zaraditi nego stajati kući. Nije ovo više doba kada se živjelo na selu pa su se stariji članovi domaćinstva bavili lakšim kućnim poslovima, što je bila obiteljska podjela rada prije 100 i više godina.
Ima ljudi koji vole raditi – i zašto im to ne omogućiti?
Postoje ljudi koji vole raditi i spremni su raditi i u, recimo tako, višim godinama – te tim ljudima treba omogućiti raditi. Nije svima san otići u mirovinu i postati neaktivan. Neki ljudi nemaju razvijen hobi ili kakvu drugu zanimaciju, neki možda i imaju razvijen hobi koji spada u skuplje, recimo vole putovati pa žele dodatna primanja. A neki, eto, tijekom radnog vijeka nisu uspjeli ostaviti dovoljno sa strane jer, budimo realni, mirovina iz sustava generacijske solidarnosti će u budućnosti biti samo malo bolja socijalna pomoć.
Nevjerojatna je u ovom narodu želja za neradom i užasavanje na pomisao da netko radi. Štoviše, čak i osnovno nerazumijevanje da neki ljudi jednostavno vole raditi i da odlazak u mirovinu shvaćaju kao kaznu. Mogućnost da rade primjerena 4 sata da, kako se kaže, „potroše dan“, da imaju obvezu ujutro izići i doći na ručak, ili obratno, odrade popodnevnu smjenu – tim ljudima može samo pomoći osjećati se i bolje i zdravije. I da naravno nešto dodatno zarade.
Godine su samo broj
U današnje doba, kada godine predstavljaju samo broj i kada se s 50 uredno mijenja zanimanje ili upisuje dodatno školovanje, kada se živi u atomiziranim obiteljima – bi li svatko sa 65 trebao biti sretan što će sjesti pred televizor, gledati glupave emisije i čekati narednu penziju, sve lošijeg zdravlja i raspoloženja svaki mjesec?
Ljudi su rođeni za rad, za aktivnost, naravno primjerenu svojim godinama i mnogi će biti sretni što će im se pružiti prilika raditi četiri sata dnevno, danas u trgovini, a sutra i na mnogim drugim radnim mjestima. Sama trgovina (supermarketi) se trenutno oslanja na studente i umirovljenike jer prolazi zadnju fazu prije potpune automatizacije. Blagajne su u suvremenom poslovanju potpuno suvišne i samo usporavaju proces kupnje. U maloprodaji se štedi na svemu, jer konkurencija je velika i zarade su male, a radna mjesta su dovoljno jednostavna da ne trebaju posebno školovane radnike. No, to je jedna druga priča. Za koju godinu će umirovljenici raditi i puno složenije poslove. Jer radne snage će trebati, a mnogi imaju i znanja, i iskustva, i volje.
Ukratko, tko želi – neka radi i s 80, tko ne želi – ne mora. Nitko nikoga ne tjera. No ako imate 30 ili 40 i plašite se da će vam „penzić“ od 67 „maznuti“ radno mjesto – ionako vam treba dati otkaz.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala