"Na obavijesnom razgovoru potvrdio sam navode iz izvješća koje sam dao Centru Simon Wiesenthal, a predao sam i novi izvještaj na osam stranica u kojem sam iznio neke nove dokaze", kazao je Budaj Hini. Objasnio je da je, među ostalim, predao preslike dokumenata poratne Zemaljske komisije o ratnim zločincima iz koje se, kako tvrdi, vidi da se za Ašnerom tragalo nakon II. svjetskog rata.
Kaže da je policiji dao imena devet mogućih svjedoka koji imaju saznanja o ratnim događajima u Požegi, gdje je Ašner, prema izvješću Centra Simona Wiesenthala, kao upravitelj ustaškog redarstva sudjelovao u progonu Židova, Srba i Roma.
Budaj kaže da je policiji dokumentirao da ne postoje dva Milivoja Ašnera, jedan žrtva, a drugi ratni zločinac, kao što je nedavno u medijima izjavio bivši ravnatelj Državnog arhiva Josip Kolanović, već da se Ašner pred kraj rata uspio uvrstiti na popis žrtava fašizma.
U novom izvješću Budaj je, kaže, naveo točne oznake dokumenata iz arhivske građe na kojima temelji svoja saznanja.
Policija je saslušala i Zorana Pusića, predsjednika Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) koji je, uz izvršnog direktora Wisenthalova centra Efraima Zuroffa, bio prvi upoznat s podacima o Ašneru koje je Budaj otkrio proučavajući posljednjih sedam godina ustaške zločine.
"Riječ je o predistražnoj fazi u okviru koje policija po nalogu tužiteljstva nastoji prikupiti što više informacija", kazao je Pusić.
On tvrdi da su mu se, nakon što je slučaj Ašner izašao u javnost, javila dva svjedoka koji su potvrdili Budajevo izvješće i izrazili spremnost o tome svjedočiti. No, njihova imena nije želio otkriti policiji dok ne dobije njihov pristanak.
Pusić je rekao da je s policajcima razgovarao i o anonimnim prijetnjama smrću koje su u posljednje vrijeme upućene njemu i GOLJP-u.
"Policajci su me upozorili da te prijetnje ne shvaćam olako", kazao je Pusić.
Državno odvjetništvo zatražilo je početkom srpnja policijsku predistragu, zaključivši kako Budajeva dokumentacija o Ašneru nije dovoljna za njegovo procesuiranje.
Nakon objave Zuroffa da u Hrvatskoj postoje dvojica neprocesuiranih fašističkih zločinaca, Ašner i još jedan čiji identitet nije otkriven, Ašner je nestao iz svoje kuće u Daruvaru.
Prema izvješću Wiesenthalova centra - institucije za istraživanje židovskih žrtava tijekom holokausta i otkrivanje zločinaca, Ašner je kao upravitelj Predstojništva gradskog redarstva u Požegi sudjelovao u provođenju rasističkih zakona tadašnje Nezavisne Države Hrvatske.