Te općenite informacije jedine su do kojih su novinari danas mogli doći službeno, jer se Povjerenstvo usuglasilo da se podaci o pojedinim slučajevima ne objavljuju.
Odlučeno je, naime, da će mišljenja koja donese po zahtjevu dužnosnika koji sami zatraže da se ispitaju njihovi slučajevi Povjerenstvo objaviti skupno, u vidu uputa za tumačenje zakona, ali bez navođenja imena.
Na pitanje ne izigrava li se takvom odlukom Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji kaže da je rad Povjerenstva javan, vršitelj dužnosti predsjednika Povjerenstva Antun Kapraljević pojasnio je da je Pravilnikom o radu, koji je Povjerenstvo donijelo u veljači, propisano da će se objavljivati odluke koje Povjerenstvo donese na temelju prijava, ali ne i mišljenja donesena na zahtjev samih dužnosnika.
Neslužbeno se, međutim, doznaje da će tumačenje Odbora za zakonodavstvo Povjerenstvo zatražiti zbog zahtjeva HNS-ova zastupnika Radimira Čačića da se utvrdi smije li kao saborski zastupnik biti i član nadzornog odbora tvrtke čije je sjedište u inozemstvu. Doznaje se i da je Čačićev interes vezan uz jednu tvrtku u susjednoj BiH.
Uz zahtjev koji je Povjerenstvu uputio sam, uz Čačića su, po neslužbenim informacijama, vezane i brojne prijave koje su Povjerenstvu, anonimno ili s potpisom, uputili građani.
No, Povjerenstvo još nije raspravljalo o prijavama, a među članovima se doznaje da će se s tim početi u idućoj fazi, kad će Povjerenstvo od odvjetničkih ureda na koje je Čačić, kao ministar, prenio vlasnička prava, zatražiti da se očituju o prijavama.
Kad će ta slijedeća faza početi nije se moglo doznati, jer Povjerenstvo čeka da se za to stvore uvjeti.
Kapraljević je pojasnio da Povjerenstvo još nema tim koji bi, u suradnji s tijelima izvršne vlasti, mogao provoditi istrage.
Povjerenstvo je, inače, do sada zaprimilo 37 predmeta, od kojih je 13 prijava.