VLČ. ROBERT DRINAN, katolički svećenik iz isusovačkog reda koji je u povijest ušao izborom u američki Kongres 1970-ih, preminio je od posljedica upale pluća u 87. godini života.
Drinan, rođen u Hyde Park u državi Massachussets 1920. godine, godine 1942. se priključio Isusovačkom redu, a 1953. se zaredio za svećenika. Godine 1956. je postao dekanom pravnog fakulteta na Bostonskom koledžu, a na tom mjestu se istakao kao jedan od vodećih aktivista za ljudska prava.
Njegovo zalaganje za desegregaciju, kao i prava potlačenih manjina u SAD, učinilo ga je jednim od najuglednijih javnih ličnosti u liberalnom Massachussetsu. Njegovo oštro protivljenje ratu u Vijetnamu ga je 1970. godine učinilo ozbiljnim političkim kandidatom, te je iste godine na stranačkim izborima porazio demokratskog kongresnika Philipa J. Philbina, a nedugo potom bio izabran u Kongres.
Kao prvi i jedini katolički svećenik u najvišem američkom zakonodavnom tijelu, Drinan je ostao upamćen po nastojanju da se opozove i zatvori tadašnji predsjednik Nixon, što je na kraju rezultiralo aferom "Watergate" i predsjednikovom ostavkom 1974. godine. Drinan je, međutim, izražavao nezadovoljstvo time što je predsjednik srušen zbog, po njemu "minornih" prekršaja kao što je prisluškivane, a ne zbog "nemoralnog i ilegalnog" rata u Vijetnamu.
Drinan je zbog svojih stavova stekao veliku popularnost, te u Kongres bio izabran još nekoliko puta. Krajem 1970-ih su, pak, na vidjelo izašla neka njegova liberalna stajališta o nizu društvenih pitanja, uključujući zalaganje za legalizaciju pobačaja.
To, međutim, nije naišlo na razumijevanje crkvenih krugova, pogotovo nakon što je papom postao Ivan Pavao II. Iako je Drinan svoje stavove pokušao ublažiti tvrdnjom da se osobno protivi pobačaju, godine 1980. mu je iz Vatikana naloženo da, kao i svaki drugi katolički svećenik u svijetu, napusti svoje mjesto u zakonodavnom tijelu.
Dirnan je zapovijed poslušao "s dubokim žaljenjem", ali je nakon toga nastavio aktivnost u politici, pa se tako 1998. godine javno zalagao protiv republikanske inicijative za opoziv tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.
D.A.