PRIJE OSAM godina genovska ciklona Gabor proglašena je događajem desetljeća u meteorologiji, a donijela je takav snijeg da je župan Splitsko-dalmatinske županije proglasio izvanredno stanje zbog bolesnika i odsječenih sela, posebno na imotsko-vrgoračkom području.
Radio Imotski javio je kako je više od 90 posto stanovnika Imotske krajine bilo blokirano u svojim domovina. Snijeg je u nanosima bio visok do 2 metra.
Split se tog jutra probudio pod osam centimetara snijega, Šibenik pod deset, a u Metkoviću je izmjereno čak 28 centimetara. Škole su bile zatvorene, a ceste diljem Dalmacije potpuno blokirane.
Split je bio u prometnom kolapsu, a na hitni kirurški odjel splitskoga KBC-a bilo je tog dana primljeno više od 80 građana. Aerodrom je bio zatvoren, nisu prometovali ni brodovi ni autobusi. Policija je na otoke vozila namirnice. U Zadru je bilo više od 20 centimetara snijega.
Snijeg, led i orkanska bura pokidali su dalekovod i niskonaponsku mrežu pa su bez struje ostala naselja na području Jablanca, Cesarice, Barić Drage i Lukovog Šugarja. Bez struje su ostale više od 3 tisuće ljudi. Elektrolika je na to područje poslala ekipe iz Otočca, Korenice i Gospića. U Podgorju je mjestimice orkanska bura na mahove puhala brzinom od oko 150 kilometara na sat. Na Krčkom mostu zabilježeni su udari i do 205 kilometara na sat.
Tadašnji splitski gradonačelnik Željko Kerum ujutro je proglasio neradni "snježni" dan za splitske vrtiće i škole te za djelatnike gradske uprave i gradskih tvrtki, osim onih službi koje su potrebne za nužno održavanje i servisiranje uklanjanja posljedica zimskih uvjeta.
Drugi po veličini grad u Hrvatskoj postao je klizalište, a gradonačelnikova sestra, Nevenka Bečić, tadašnja predsjednica splitskog Gradskog vijeća i saborska zastupnica, poručila je: "Svi građani koji su izlazili vani, a nisu imali potrebe izlazit, sami su odgovorni ako im se nešto desilo. Nadalje, ako se radi o starijim sugrađanima. Nadalje, svi stariji bi trebali imat ili svoju djecu, a djeca su po zakonu odgovorna brinuti o roditeljima. Ukoliko nemaju djecu, onda su mogli imati nećake i tijekom života njegovati dobre odnose. Ako nemaju nećake i nećakinje, onda imaju susjede pa su trebali graditi dobrosusjedske odnose."
"Pa što su trebali ići na Rivu. Tko to ide negdje gdje je skroz zaleđeno. Zašto treba ići Marmontovom, ima i drugih ulica", ispalila je Nevenka Bečić dok su se u pozadini vrtjele slike Splićana kako se kližu gradskim ulicama.
Nakon snijega, u noći od 3. na 4. 2. i tijekom 4. veljače, u srednjoj je Dalmaciji padala i ledena kiša koja je donijela dodatne probleme. Do kraja subote 4. veljače kiša je opet prešla u snijeg pa je Split uvečer mjerio povijesnih 25 cm snijega, čime je bila srušena dotadašnja rekordna visina snijega od 21 cm iz siječnja 1979. godine. U Šibeniku je izjednačen rekord iz 1956. godine, 35 centimetara. Oko metar snijeg zatrpao je Imotski i cijelu okolicu, a najviše snijega palo je u Vrgorcu, čak 112 cm.
>>>Ovo ne smijete propustiti: Razgovor Nevenke Bečić s HTV-ovom novinarkom
Mnoga sela u okolici Vrgorca i Imotskog su bila potpuno odsječena od ostatka svijeta. Snježni nanosi su prelazili i 2 metra, a većina stanovništva je ostala i bez struje. Snijeg je pao i na Braču, Ugljanu, Pašmanu. Na Dugom Otoku je palo 7 cm snijega. Zbog vremenskih neprilika župan Ante Sanader proglasio je 4. veljače izvanredno stanje na području Splitsko-dalmatinske županije, a u Šibensko-kninskoj županiji je proglašeno stanje elementarne nepogode. Od 3. na 4. veljače ledena kiša je padala i na Pelješcu. Gotovo 1000 ljudi je ostalo bez struje, vode i telefonskih veza, a počinjena je i velika šteta.
Snijeg je do večeri 4. veljače prekrio veći dio Hrvatske. U Osijeku je mjereno 38 cm snijega, što je bila najveća visina još od 6. siječnja 1971. godine kada ga je bilo 44 cm. Nije ga bilo samo na jugu Jadrana, na većem dijelu sjevernog Jadrana, a vrlo malo ga je palo i na krajnjem sjeverozapadu unutrašnjosti.