ASTRONOMI su ovaj tjedan objavili da su pronašli zvijezdu koja je gotovo identična našem Suncu, a rođena je u isto vrijeme u istom zvjezdanom rodilištu.
Prema radu, objavljenom u časopisu Astronomy & Astrophysics, blizanac se zove HD186302, a udaljen je oko 184 svjetlosne godine. Praktički je identičan Suncu po kemijskom sastavu i starosti.
Sunce je usamljena iznimka
Većina zvijezda rađa se u zvjezdanim rodilištima u kojima iz gustih plinova i prašine, koji se zbijaju i urušavaju pod utjecajem vlastite gravitacije, čime nastaje sjeme za razvoj tisuća zvijezda. Jedno novije istraživanje iz 2017. pokazalo je pak da se većina zvijezda rađa zajedno s barem jednim identičnim blizancem. Na sličan način prije nekih 4,57 milijardi godina nastalo je i Sunce. Međutim, moćne plimne sile Mliječne staze kasnije su razdvojile i razbacale blizance na velike udaljenosti. Nakon izbacivanja iz rodilišta, većina zvijezda, njih oko 85%, i dalje će ostati u blizini barem neke od svoje braće u obliku dvojnih, trojnih ili čak višestrukih zvjezdanih sustava. Primjerice, nama najbliži sustav Alpha Centauri sastoji se od tri zvijezde. No, naše Sunce spada u nešto manje uobičajenu skupinu usamljenih zvijezda.
Znanstvenici već godinama tragaju za Sunčevim hipotetskim blizancem Nemesisom, među ostalim, i zbog pretpostavke da je iz njegove orbite došao asteroid ili komet koji je udario u Zemlju i uništio dinosauruse. Za Nemesis se, međutim, pretpostavlja da je smeđi patuljak koji kruži oko Sunca na udaljenosti od oko 1,5 svjetlosnih godina.
Ne samo blizanac, već identičan
Otkrivanje zvjezdanih blizanaca prilično je zahtjevan posao jer se oni mogu međusobno udaljiti stotinama svjetlosnih godina.
U novom istraživanju znanstvenici projekta AMBRE koristili su brojne instrumente i podatke promatračnica ESO, Observatoire de la Cote d'Azur, te misije GAIA kako bi odredili kemijske sastave i starost oko 17.000 zvijezda u Mliječnoj stazi.
Analizom prikupljenih podataka utvrdili su da je HD186302 podjednake starosti, metaličnosti i kemijskog sastava kao i Sunce te da čak ima isti omjer izotopa ugljika.
Žive li ondje naša braća?
Na temelju zabilježenih sličnosti znanstvenici bi mogli odrediti u kakvom su se okolišu formirali Sunce i njegov blizanac. Osim toga, u sljedećem koraku planiraju upotrijebiti spektografe ESPRESSO i HARPS promatračnice ESO kako bi istražili ima li HD186302 planete, možda čak nastanjive.
„Neki teorijski izračuni pokazuju da postoji nezanemariva vjerojatnost da se život sa Zemlje proširio drugim planetima ili egzoplanetarnim sustavima u vrijeme teškog bombardiranja. Ako budemo imali sreće da naš blizanac ima planet, ako je usto kamenog tipa i ako se nalazi u nastanjivoj zoni, te konačno ako je bio kontaminiran sjemenom života sa Zemlje, mogli bismo imati nešto o čemu smo mogli samo sanjati – Zemlju 2.0, koja kruži oko Sunca 2.0“, rekao je voditelj istraživanja Vardan Adibekyan za Astronomy & Astrophysics.
Astronomi procjenjuju da se prije nekih 4,1 do 3,8 milijardi godina u Sunčevom sustavu odvijalo teško bombardiranje u kojem su iznimno brojni asteroidi udarali u rane planete. U to vrijeme kora Zemlje već se stvrdnula, a na njoj je već bilo organskih tvari. Stoga je moguće da se život, u procesu poznatom kao abiogeneza, razvio neposredno nakon teškog bombardiranja ili pak da je nastao prije i preživio ga. Također je moguće da je tijekom tog bombardiranja život sa Zemlje lansiran na neki drugi planet koji nije nužno morao ostati u Sunčevom sustavu.