Foto: 123rf
Cjepiva se uobičajeno koriste za liječenje bolesti koje uzrokuju mikroorganizmi poput virusa i bakterija. Međutim, novija istraživanja utvrdila su da se ona mogu napraviti tako da djeluju na proteine karakteristične za razne tumore.
U ranijim studijama obično su korištena cjepiva koja su djelovala na proteine koji su pronađeni kod više oboljelih od nekog oblika raka. Nažalost, one nisu uspjele jasno zaustaviti razvoj raka. No u novoj studiji tim s Instituta za rak Dana-Faber u Bostonu razvio je personalna cjepiva koja su sadržavala neoantigene, mutirane proteine specifične za svaki određeni tumor određenog bolesnika.
Neoantigeni se identificiraju pomoću sekvenciranja genoma tumora oboljelih. Na taj način stručnjaci dolaze do važnih informacija o jedinstvenim mutacijama koje su uzrokovale rak. Kada se neoantigeni ubrizgaju u organizam, pokreće se napad T stanica obrambenog mehanizma na stanice tumora.
Catherine Wu i njezini suradnici na Institutu identificirali su 20-ak neoantigena svakog od 12 pacijenata i na temelju njih napravili personalna cjepiva koja su ubrizgali oboljelima. Kod svih bolesnika koji su primili cjepivo utvrđeno je da su zdravi više od dvije i pol godine od početka liječenja. Ipak, nekim bolesnicima kod kojih je rak bio u poodmakloj fazi trebalo je dati neke dodatne tretmane. Tako je dvoje bolesnika uz cjepivo dobilo i imunoterapiju lijekom PD-1 inhibitorom. Kombinacija dviju terapija onemogućila je tumorskim stanicama da izbjegnu napade stanica obrambenog sustava.
Na razvoju personaliziranih cjepiva rade brojni znanstvenici širom svijeta. Jedini problem ovakvih lijekova je to što su skupi, a također trebaju mjeseci da se razviju.
Ipak, ako se pokažu učinkovitima, personalizirana cjepiva mogla bi postati rješenje za milijune bolesnika širom svijeta koji trenutno uglavnom ovise o kemoterapijama koje imaju teške nuspojave. S vremenom, kako tehnike sekvenciranja i razvoja specifičnih proteina budu postajale sve jeftinije i brže, tako će i liječenje raka personaliziranim cjepivima postajati sve dostupnije.
Melanom je najrjeđi, ali najopasniji zloćudni tumor kože. Pojavljuje se u mlađoj životnoj dobi, a u Hrvatskoj mu je učestalost 11,8 oboljelih na 100.000 stanovnika. Smrtnost je u Hrvatskoj 3,3 umrla na 100.000 stanovnika, što je 50% više od prosjeka u EU-u.