ŠPANJOLSKI premijer Pedro Sánchez dobio je potporu parlamenta za formiranje lijeve koalicijske vlade, čime je Španjolska uspostavila prvu koalicijsku vladu na nacionalnoj razini od uvođenja demokracije prije 40 godina.
Sánchezova Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) tijesnom je većinom, tek u drugom krugu glasanja, dobila zeleno svjetlo.
Za koaliciju lijevog centra PSOE i manjeg lijevog Unidas Podemosa ruku je podiglo 167 zastupnika, 165 ih je bilo protiv, a njih 18 suzdržalo se od glasanja. Glasanje je održano nakon što u nedjelju, u prvom krugu glasanja, ta koalicija nije dobila natpolovičnu podršku 176 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta.
Ovisnost o malim regionalnim strankama
U drugom krugu je bilo potrebno dobiti više glasova "za" u odnosu na "protiv" bez obzira koliko zastupnika glasalo. Koaliciju su podržale lijeve stranke, protiv je bila desnica, a suzdržane su ostale dvije regionalne stranke koje zagovaraju nezavisnost Katalonije i Baskije.
Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) pobijedila je na izborima u travnju, no nije dobila dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade. Nakon što nije dobila ni podršku ostalih stranaka u studenome su bili održani novi, izvanredni izbori.
Na njima je PSOE opet ostvario sličan rezultat pa dogovorio koaliciju s manjim lijevim Unidas Podemosom s kojim ima ukupno 155 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta.
Ta manjinska koalicija će sada ovisiti o malim regionalnim strankama, koje su joj pasivno dale podršku, te će teško usvajati zakone. Sánchez, koji je na vlasti od lipnja 2018. godine, već je imao neugodno iskustvo ovisnosti o katalonskim regionalnim strankama. One su mu bile okrenule leđa jer nije podržao njihov zahtjev za referendum o nezavisnosti Katalonije pa Sánchez nije u parlamentu dobio dovoljno glasova za usvajanje proračuna. Nakon toga je sazvao izbore u travnju 2019.
U posljednjih 40 godina, otkako je 1978. uvedena demokracija, na vlasti su se izmjenjivali lijevi centar PSOE i desni centar Narodna stranka (PP). No zbog gospodarske krize, visoke nezaposlenosti i korupcije na političku scenu su 2015. iskočile tri nove stranke koje su nagrizle tradicionalno dvostranačje.
Od tada ni PSOE ni PP ne mogu na izborima dobiti dovoljnu podršku za samostalno sastavljanje vlade. Španjolska na nacionalnoj razini nije imala iskustva u sastavljanju koalicijskih vlada pa su posljednjih osam mjeseci vođeni teški pregovori na ljevici koji su propadali, doveli do međusobnih svađa i urodili plodom tek nakon što je postalo jasno da bi Španjolci mogli poslije travnja i studenoga na treće izbore zbog nemogućnosti uspostavljanja vlade.
Osjetno jačanje desnice
Lijeve stranke su se odlučile na sporazum i zbog osjetnog jačanja desnice, što je došlo do izražaja na izborima u studenome kada je protuimigrantska stranka Vox postala treća politička snaga u zemlji s 46,5 milijuna stanovnika.
Sánchezov PSOE ustupio je neka ministarska mjesta Unidas Podemosu, lijevoj stranci nastaloj na uličnim prosvjedima i ogorčenju građana mjerama štednje. Odbio im je dati upravljanje gospodarstvom i financijama. Unidas Podemos dosad je sudjelovao jedino u vladama na lokalnim razinama. Idućih dana trebala bi biti poznata raspodjela ministarstava.
PSOE i Unidas Podemos ranije su najavili povećanje poreza kompanijama, poticanje politike rodne jednakosti, borbu protiv klimatskih promjena i prihvaćanje emigranata koji bježe od siromaštva i ratova.