Saborska oporba: Rokovi za sanaciju odlagališta otpada nerealni

OPORBENI klubovi u Hrvatskom saboru ocijenili su danas da su nerealni rokovi u kojima bi jedinice lokalne samouprave, po Konačnom prijedlogu zakona o otpadu, morale utvrditi lokacije za zbrinjavanje otpada, te izraditi popise otpadom onečišćenog zemljišta i planove gospodarenja otpadom.

Županije i gradovi bi, po predloženom, do lipnja iduće godine morali izraditi dokumentaciju za zbrinjavanje industrijskog, a do siječnja 2005. komunalnog otpada.

Zamjenik ministra zaštite okolišta i prostornog uređenja Mladen Ružman podsjetio je da su rokovi za sanaciju postojećih neuređenih i divljih odlagališta probijani nekoliko puta.

Iako je svjesna da će primjena predloženog zakona zahtijevati znatna financijska ulaganja te da je utvrđivanje lokacija za zbrinjavanje otpada jedan od najtežih problema u jedinicama lokalne samouprave, Vlada više ne želi pomicati rokove, kazao je Ružman.

Daljnjem pomicanju rokova za sanaciju deponija protivi se i Franjo Kučar (Klub SDP-a), koji je ocijenio da nedostatak novca ne može biti opravdanje za katastrofalno stanje s otpadom, pogotovo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Oporba pak smatra da u zadanom roku nije moguće utvrditi lokacije za odlaganje otpada, budući da nitko ne želi otpad na svom području.

Marina Matulović Dropulić (Klub HDZ-a) ustvrdila je da država nije učinila ništa kako bi odredila lokacije za odlaganje opasnog otpada, za koji je zadužena, a očekuje da će jednako težak posao jedinice lokalne samouprave odraditi u kratkom roku, pod prijetnjom visokih novčanih kazni.

Upozorila je i da predloženi zakon ne uređuje postupak primarne reciklaže, kojom bi se Hrvatska riješila velikog dijela otpada.

Zakon smatra preuopćenim i deklaratornim, a posebno se usprotivila njegovu donošenju u hitnom postupku, naglašavajući da je postojeći zakon usklađen s europskim direktivama, pa ga je, kaže, trebalo samo doraditi.

Usprotivila se i odredbi po kojoj bi za zbrinjavanje industrijskog otpada odgovarale isključivo jedinice lokalne samouprave te predložila da veći dio troškova zbinjavanja tog otpada snosi njegov proizvođač.

Većina se klubova protivi uvođenju novog načina obračuna naknada za odvoz komunalnog otpada, koje bi se, po predloženom, naplaćivale po količini i vrsti proizvedenog otpada umjesto, kao do sada, po kvadraturi stana.

Predloženi sustav obračuna naknada klubovi smatraju skupim i neprovedivim, pa je Klub LS-a svoju podršku predloženom tekstu uvjetovao brisanjem te odredbe.

Tibor Santo je, u ime tog kluba, ocijenio da je nerealno od jedinica lokalne samouprave očekivati da će same moći isfinancirati sve obveze koje bi im predloženi zakon nametnuo.

Pozdravio je odredbu po kojoj bi, ako jedinice lokalne samouprave ne uspiju naći prikladne lokacije za odlagališta, taj posao odradila država, odnosno ministar zaštite okoliša, ističući da je to jedini način da se "zaobiđu" lokalne nesuglasice oko lokacija deponija.

Većina je klubova upozorila na neprihvatljivost odredbe kojom se otvara mogućnost skladištenja opasnog otpada u napuštenim naftnim bušotinama.

Sabor je danas razmotrio i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prijevozu opasnih tvari.

Predloženi zakon, među ostalim, predviđa uvođenje sigurnosnog savjetnika, koji bi savjetovao uprave trgovačkih društava i obrtnike, pratio i osposobljavao zaposlenike koji sudjeluju u prijevozu opasnih tvari i vodio evidenciju o osposobljenom osoblju.

Predloženo je pojednostavljenje uvjeta za dobivanje dozvole za prijevoz eksplozivnih tvari, a osobe koje opasne tvari prevoze cisternama vozačku bi dozvolu C i E kategorije morale imati najmanje tri godine.


Pročitajte više